Ministarstvo rada predstavilo je izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, a Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) jučer je raspravljalo o prijedlogu koji je trenutačno u javnom savjetovanju i trebao bi stupiti na snagu sredinom lipnja.
Prema novom modelu, kaznena ljestvica proširuje se s postojećih 2.650 i 6.630 eura na dodatnih 8.000 eura za poslodavce kod kojih inspekcija treći put u tri godine zatekne radnike „na crno”. Tada će tvrtka biti uvrštena na crnu listu – popis recidivista koji se javno objavljuje.
Ključne promjene • Borba protiv recidiva: Ministar rada Alen Ružić naglasio je da zakon cilja „one koji sustavno krše pravila”. • Skraćeno vrijeme na listi: umjesto šest godina, nesavjesni poslodavci ostat će na listi jednu godinu, ali će u tom razdoblju izgubiti pravo na dozvole za zapošljavanje stranaca i na državne potpore za zapošljavanje. • Striktnije upisivanje: na crnu listu ulaze isključivo tvrtke protiv kojih Državni inspektorat izda rješenje o neprijavljenom radu.
Digitalni nadzor već donosi rezultate. Sustav povezivanja Ministarstva rada s Poreznom upravom, HZMO-om, HZZ-om i Inspektoratom identificirao je 676 poslodavaca-recidivista kod kojih je u protekle tri godine zatečeno gotovo 3.000 neprijavljenih radnika – oko trećina su strani državljani. Dosad je naplaćeno 3,4 od planiranih 5 milijuna eura kazni; ostatak je otišao u prisilnu naplatu.
Sindikati: 8.000 eura nije dovoljno „Ako se zalažemo za suzbijanje rada na crno, kazne moraju biti odvraćajuće”, poručuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović. Sve tri sindikalne središnjice najavile su zajedničko izdvojeno mišljenje u kojem će tražiti još oštrije novčane kazne.
Poslodavci: podrška uz oprez Hrvatska udruga poslodavaca podržava izmjene. Predstavnik poslodavaca u GSV-u Ivan Mišetić smatra da je kazna od 8.000 eura „primjerena”, ali dodaje da se „može povećati ako se pokaže neučinkovitom”.
Širi doseg crne liste Ministar Ružić najavio je da bi se mehanizam crne liste u budućnosti mogao proširiti i na druga područja, poput zabrane sudjelovanja u javnoj nabavi ili prijava na EU fondove za tvrtke koje krše propise.
Zakon se mijenja nakon tri godine primjene postojećeg režima i dio je nastojanja da se stane na kraj nelojalnoj konkurenciji te osigura jednak tretman radnika i poslodavaca koji posluju u okviru zakona.