Bruxelles i Kopenhagen danas vode dvije paralelne bitke: jednu za pojednostavljenje europske regulative, drugu za jačanje obrane i potporu Ukrajini.
Europski parlament pod paljbom zbog „omnibus“ paketa
Komisija i države članice otvoreno prozivaju Europski parlament da koči takozvane „omnibus“ pakete – deset skupnih izmjena zakona kojima bi se do kraja godine smanjila administrativna opterećenja od poljoprivrede do automobilskog sektora. Na prvom dosjeu, vezanom uz ublažavanje pravila o dubinskoj procjeni poduzeća, zastupnici u utorak navečer nisu postigli dogovor. Prema upućenim izvorima, najveća pučka EPP-frakcija zaprijetila je da će s još desnijim skupinama dodatno razvodniti tekst, čime je pregovore bacila u slijepu ulicu.
Socijalisti odbijaju, kako kažu, „deregulacijsku ofenzivu“. Španjolka Teresa Ribera upozorila je da se ne dira svježe usvojeni akt o umjetnoj inteligenciji, a šefica kluba Iratxe García poručila je: „Spremni smo na kompromis, ali ne nauštrb ljudskih prava i okoliša.“
Za Ursulu von der Leyen zaokret je očit: birokraciju sada želi rezati jednakom žestinom kojom je u prošlom mandatu donosila nove propise. Nacionalni čelnici, poput njemačkog demokršćanina Friedricha Merza, već su najavili da će u Danskoj pritisnuti Komisiju zbog sporog provođenja Draghijeva izvješća o konkurentnosti. Istodobno se u Bruxellesu oblikuje strategija prebacivanja odgovornosti na „suzakonodavca“ – Parlament – dok se s danskim predsjedništvom Vijeća pokušava progurati svih deset paketa do prosinca.
Sigurnost i Ukrajina dominiraju susretom u Danskoj
Na neformalnom Europskom vijeću u Kopenhagenu pozornost plijene učestali upadi dronova iznad danskih zračnih luka i vojnih baza. Premijerka Mette Frederiksen zbog toga trpi domaći pritisak, a više država – među njima Ukrajina i Sjedinjene Države – danas nudi dodatnu protuzračnu pomoć.
Najzvučnija ideja je „dron-zid“ duž vanjskih granica Unije, no način financiranja ostaje nejasan. Von der Leyen je u srijedu obećala hitan paket od 2 milijarde eura za ukrajinsku dronsku obranu, bez pojašnjenja odakle će novac poteći.
Komisija paralelno gura i „lukavi“ zajam kojim bi se oko 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine iskoristilo za Ukrajinu, a da se sredstva formalno ne oduzmu. Finski i švedski čelnici već su dali potporu, dok Belgija i Luksemburg vagaju kako bi takav aranžman utjecao na njihove financijske sektore. Očekuje se testiranje političke volje, ne dogovor o detaljima.
Pokušaj mijenjanja pravila glasovanja – takozvani „Costa plan“ kojim bi se zaobišao mađarski veto na ukrajinsko članstvo – spomenut će se, no smatra se da nema izgleda proći.
Američki plan za Gazu blokira europske sankcije Izraelu
Komisija još drži neiskorišten paket sankcija protiv Izraela, ali 20-točkovni mirovni prijedlog koji je Donald Trump u ponedjeljak predstavio s Benjaminom Netanyahuuom razvodnio je raspravu. Većina europskih čelnika podržala je američku inicijativu, iako se Hamasu daje svega nekoliko dana da odgovori.
U pismu koje kruži među zastupnicima, njemačka demokršćanka Hildegard Bentele poziva Ursulu von der Leyen i estonsku premijerku Kaju Kallas da odustanu od kazni: „Sadašnje uvođenje sankcija poslalo bi pogrešan signal i ohrabrilo radikalne odbijače mirovnog plana.“ Prema diplomatskim izvorima, zasad nema kvalificirane većine ni za ciljane mjere protiv ekstremističkih ministara ni za suspenziju Izraelova povlaštenog trgovinskog statusa.
Dvostruki postupak opoziva Komisije
Predsjednica parlamenta Roberta Metsola danas bi trebala uvrstiti dvije paralelne inicijative za izglasavanje nepovjerenja Komisiji – jednu krajnje desnice Patriots for Europe, drugu ljevičarskog kluba The Left. O njima će se idućeg ponedjeljka u Strasbourgu voditi jedinstvena rasprava, a glasat će se zasebno kasnije tijekom tjedna. Uršula von der Leyen ponovno namjerava stati pred plenum s cijelim kolegijem povjerenika.
Švedski zastupnik traži zabranu hidžaba u zgradi EP-a
Charlie Weimers (ECR) zatražio je od Metsole da zabrani nošenje hidžaba i „drugih islamskih marama“ zaposlenicama i vanjskim suradnicama u Parlamentu. Zahtjev je već naišao na osude jer bi mogao kršiti pravila Unije protiv vjerske diskriminacije i teško će dobiti potrebnu potporu.
Kako će se rasplesti sve ove napetosti – od deregulacije i dronova do sankcija i raskola unutar samog Parlamenta – pokazat će tjedni pred nama, no europska politička jesen očito je već počela vrelo.
