Program „Zaželi – prevencija institucionalizacije” nalazi se na ključnoj prekretnici: trogodišnja projektna faza završava, a pitanje njegova prelaska u trajnu socijalnu uslugu još nema jasan odgovor.
Pokrenut 2017., „Zaželi” je do danas obuhvatio više od 74 000 korisnika i privukao približno 460 milijuna eura iz europskih i nacionalnih izvora. Posebno je važan u ruralnim i slabije povezanim sredinama, gdje je često jedina veza starijih osoba i osoba s invaliditetom s vanjskim svijetom.
• Politička razina: ministar rada Alen Ružić u Saboru je program nazvao „iznimno korisnim” i najavio njegovo trajno uvrštavanje u sustav socijalnih usluga te čak širenje koncepta na djecu kroz inicijativu „Dječji Zaželi”.
• Administrativna razina: u pisanom odgovoru istog ministarstva prevladavaju formulacije poput „razmatraju se mogući modaliteti” i „cilj je osigurati kontinuitet sukladno raspoloživim proračunskim sredstvima”, bez potvrde da će upravo „Zaželi” u sadašnjem obliku sigurno opstati.
Saborska zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) upozorila je da su višemjesečni prekidi između projekata najteže pogađali korisnike i zaposlene te istaknula da program „izravno pridonosi prevenciji institucionalizacije”. Pozvala je na stabilno financiranje, sigurnije ugovore i širenje usluga kako bi „Zaželi” prerastao u pouzdan dio sustava.
Na terenu se važnost kontinuiteta potvrđuje i primjerom Općine Viškovci, gdje se kroz projekt „Solidarnost u zajednici” 15 radnica svakodnevno brine o 90 korisnika u Viškovcima, Forkuševcima i Vučevcima. U naseljima bez trgovina i uz rijetke autobusne linije, pomoć obuhvaća kućanske poslove, dostavu namirnica i plaćanje računa, ali korisnici posebno cijene socijalni kontakt. Iz općine poručuju da bi „nastavak programa bio iznimno važan”, no napominju da bi lokalnim proračunima bilo teško sami financirati tu skrb.
Glavne slabosti koje se ponavljaju:
- Pauze između projekata ostavljaju korisnike bez pomoći i pogoršavaju njihovo zdravstveno i psihološko stanje.
- Radnice, mahom gerontodomaćice, rade za minimalnu plaću i na određeno vrijeme, a često i volontiraju dok čekaju nove ugovore.
Zaključak: iako političke poruke sugeriraju nastavak i širenje „Zaželi-ja”, iz službenih dopisa proizlazi da konačna odluka još nije donesena. Hoće li program opstati u izvornom obliku ili će se usluge raspršiti kroz širu mrežu socijalne skrbi, ovisit će o budućim proračunskim odlukama i pregovorima s Europskom unijom. Do tada, više od 74 000 korisnika i stotine radnica ostaju u neizvjesnosti.