Tematska sjednica saborskog Antikorupcijskog vijeća, sazvana pod naslovom „Ima li korupcije u Državnim nekretninama d.o.o., trgovačkom društvu u vlasništvu RH”, umjesto očekivanog fokusa na poslovanje državne tvrtke pretvorila se u višesatnu polemiku o – nadimcima.
Najprije su pred vijećem ukrstile argumente direktorica Državnih nekretnina Mirela Habijanec i zaposlenica-zviždačica Maja Đerek, čije javne tvrdnje o nepravilnostima u tvrtki traju već mjesecima. Umjesto rasvjetljavanja njihovih suprotstavljenih verzija, sjednica je ubrzo skrenula na pitanje smije li se predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića u medijima nazivati „Njonjo”.
Povod je bila intervencija zastupnika HDZ-a Tomislava Klarića, ujedno gradonačelnika Bakra. Klarić je reagirao na izlaganje novinarke Ane Raić, koja je kao predstavnica Hrvatskoga novinarskog društva ukazala da je dio govora državne tajnice Sanje Bošnjak mogao sugerirati da „mediji neopravdano svugdje traže korupciju”. Klarić je pritom ocijenio da se novinarsko obraćanje ne može smatrati objektivnim dok god „isti ti mediji” prvog čovjeka Sabora prozivaju nadimkom koji, kako tvrdi, vrijeđa njegov ugled.
„Prošlo je više od petnaest godina otkad su unutarstranački oponenti taj nadimak pustili u javnost. Vrijeme je da se stane na kraj etiketi koja se ponavlja bez imalo poštovanja”, kazao je Klarić.
Raić je ostala pri stavu da se novinari imaju pravo služiti kolokvijalnim nazivima ako oni jesu dio javnog diskursa, sve dok ne šire neistine. Rasprava je potrajala, a sama tema korupcije u Državnim nekretninama, zajedno s konkretnim optužbama koje su Habijanec i Đerek iznijele, ostala je u drugom planu.
Sjednica je završila bez jasnih zaključaka – ni o mogućim nepravilnostima u državnom poduzeću, ni o granicama dopuštenog govora kada je riječ o političarima. Vijeće je najavilo nastavak rasprave, dok medijska zajednica i dalje brani pravo na satirični ili kolokvijalni izraz, uz uvjet da ne prelazi granice profesionalne etike.
