Hrvatska u sljedeće dvije godine mora iskoristiti cijeli paket od 10,04 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), no dinamika korištenja dvaju glavnih instrumenata dramatično se razlikuje.
• Bespovratna sredstva – 5,79 milijardi eura – Krajnjim je korisnicima već isplaćeno 3,9 milijardi eura. – Ministarstvo financija najavljuje još oko 500 milijuna eura do kraja prosinca, čime će se ukupna isplata popeti na 4,4 milijarde eura.
• Povoljni zajmovi – 4,25 milijardi eura – Dosad je ugovoreno i povučeno samo 1,19 milijardi eura, premda bi cijeli iznos trebao biti iskorišten do kraja 2026.
Takav raskorak otvara pitanje ima li država dovoljno spremnih projekata, administrativni kapacitet i političku volju da do zadanog roka aktivira preostalih više od tri milijarde eura povoljnih kredita. Dokle god se ta sredstva ne koriste, potencijalni investicijski zamah koji je Bruxelles ponudio ostaje nedovoljno iskorišten.
Vrijeme curi: prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost, raspoloživi novac automatski se vraća u proračun Europske unije ako do 31. prosinca 2026. ne bude ugovoren i isplaćen. Hrvatska se stoga nalazi pred novim rokovima i starim izazovima – od tromih postupaka javne nabave do manjka projektne dokumentacije – koji bi, ne ubrza li se procedura, mogli skupo stajati proračun i gospodarstvo.