Hrana u Hrvatskoj danas je među najskupljima u Europskoj uniji, a domaće poljoprivredne proizvođačke cijene u posljednjih pet godina skočile su oko 40 %. Istodobno, državna politika fokus stavalja na novu strategiju „priuštivog stanovanja” koja bi, od 2027., trebala donijeti 8 000 stanova s cijenama od približno 1 000 eura po kvadratu u slabije razvijenim krajevima do 2 000 eura u Zagrebu.
Dok se razrađuju modeli zabrane preprodaje i kriteriji za kupce, analitičari upozoravaju da slično obećanje o dostupnosti stanova već nije spriječilo nekadašnje POS-nekretnine da postanu skupe poput tržišnih. Građevinski sektor tako dobiva zajamčen posao, ali jamstva da će stanovi ostati doista pristupačni nema.
Paralelno, domaća poljoprivreda bilježi pad proizvodnje govedine i svinjetine, a jabuke su pojeftinile tek zbog oštećenja uroda nakon elementarnih nepogoda. Unatoč nedavnom dobivanju statusa zemlje slobodne od pojedinih stočnih bolesti, stručnjaci strahuju da će se taj status čuvati smanjivanjem stočnog fonda umjesto jačanjem uzgoja.
Ekonomisti ističu da se rastuće cijene hrane ne mogu dugoročno zauzdati administrativnim ograničenjem marži i povećanim uvozom. Traže da „priuštiva i kvalitetna hrana” postane jednako važna državna strategija kao i krov nad glavom te da se poljoprivredi pruži potpora usporediva s onom koju trenutačno dobiva građevinska industrija.
Bez promjene pristupa, zaključuju, Hrvatska bi uskoro mogla imati nešto jeftinije stanove – ali i još skuplje tanjure.