Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt iskoristio je Sigurnosnu konferenciju u Münchenu kako bi ponovno alarmirao međunarodnu zajednicu, ali i domaće političare u Sarajevu.
Schmidt je, kako je rekao, ondje čuo „potvrdu nastavka savezništva SAD-a, EU-a i NATO-a”, što smatra presudnim za okončanje rata u Ukrajini i ubrzanje njezina pristupanja Uniji. No, istu dinamiku ne vidi na zapadnom Balkanu.
„Nažalost, nisam mogao izvijestiti svoje sugovornike da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak”, priznao je visoki predstavnik. Dodao je da nije mogao objasniti zašto u Parlamentarnoj skupštini BiH još uvijek nisu usvojena dva „jednostavna zakona” – o sudovima te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) – bez kojih Bruxelles neće ni otvoriti pristupne pregovore.
Zakonodavni se prijedlozi u različitim verzijama nalaze u parlamentarnoj proceduri još od proljeća 2024., ali stranke ne uspijevaju usuglasiti tekst. Istodobno, Sarajevo još nije imenovalo glavnog pregovarača, pa je i sazivanje prve međuvladine konferencije na čekanju.
Schmidt je upozorio da je „vrijeme za priču prošlo” te da svako daljnje odugovlačenje Bosnu i Hercegovinu može stajati oko tri milijarde eura, koliko bi, prema njegovim riječima, mogla povući za gospodarski oporavak da su reformski uvjeti ispunjeni.
Za razliku od BiH, Ukrajina – naglasio je – „ubrzanim koracima napreduje prema EU-u”, što dodatno pojačava pritisak da se proširenje konkretnije otvori i prema zapadnobalkanskim državama. Međutim, bez jasnih i brzih poteza domaćih političara, Bosna i Hercegovina riskira ostati po strani dok susjedstvo kreće naprijed.
