Dok se geopolitički odnosi ubrzano mijenjaju, hrvatski su ekonomisti i menadžeri u raspravi o globalnim silama ponudili oprečna, katkad i kontrastna viđenja snaga i slabosti Kine, SAD-a i Europske unije.
Tomislav Šlat, glavni tajnik Udruge stranih ulagača u Hrvatskoj, smatra da Unija gubi utrku za inovacijama jer se previše bavi birokracijom: „Dok se mi u Europi bavimo pitanjem smije li se čep odvojiti od boce, Kina i SAD u svakom pogledu podržavaju razvoj tehnologija.”
Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglašava da je kineski model i dalje impresivan: moćna industrijska jezgra, rastuće inovativne tvrtke, golemo tržište i politički sustav sposoban za brzu koordinaciju ublažavaju potrese u krizama.
No upozorenja stižu i iz Hrvatske gospodarske komore. Glavni ekonomist Goran Šaravanja ističe da je Kina „ranjivija nego što se to čini” jer ovisi o inozemnoj potražnji, suočava se s ubrzanim starenjem stanovništva, padom cijena nekretnina i inherentnom političkom nesigurnošću tipičnom za nedemokratske sustave.
Investicijsku perspektivu dodatno je opisao Jakov Kozina iz KPMG-a: dugoročno planiranje i državni strateški okviri privlače kapital koji traži kontinuitet i predvidivost, osobito u vremenu čestih gospodarskih šokova.
Velimir Šonje podsjeća da kineska valuta ipak ne predstavlja realnu prijetnju dolaru ni euru. Među glavnim razlozima navodi nepovjerenje velikih institucionalnih ulagača, pravnu nesigurnost i trajne kapitalne kontrole.
Iz poduzetničkoga kuta David Tomašek iz Maringa zaključuje da se globalizacija „vjerojatno bliži kraju” i da bi Mediteran mogao postati jezgra „nove Europe” – pod uvjetom da se smanje porezi i ubrza integracija useljeničkog stanovništva.
Rasprava je, ukratko, iznjedrila dva ključna trenda: Kina i SAD nastavljaju snažno ulagati u tehnologiju i dugoročne industrijske kapacitete, dok se Europska unija više bavi regulativom nego konkurentnošću. Hoće li Bruxelles promijeniti kurs ili će Azija i Amerika nastaviti povlačiti najveće investicije – ostaje otvoreno pitanje, ali i upozorenje koje proizlazi iz riječi domaćih analitičara.