Hrvatska se sve brže suočava s kroničnim manjkom radne snage.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić procjenjuje da će zemlji u sljedećih 20 godina nedostajati oko 400 000 zaposlenika. Zbog nepovoljnih demografskih i migracijskih kretanja, većina novih radnika morat će stići iz inozemstva, vjerojatno iz Azije, Afrike ili ekonomski slabije razvijenih država regije.
Tko se najviše traži
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za prvih deset mjeseci godine:
- prerađivačka industrija, obrazovanje te zdravstvena zaštita i socijalna skrb generirali su 41 % ukupne potražnje za radnicima;
- najtraženija zanimanja bila su prodavači, čistačice i konobari, koji čine 17 % svih raspisanih poslova;
- najveći broj oglasa objavljen je u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Portal Moj Posao bilježi više od 250 000 oglasa u prva tri kvartala, što je rast od 4,2 % u odnosu na lani. Dio zapošljavanja odvija se preko više od 600 specijaliziranih agencija za uvoz i smještaj radnika, što dodatno ilustrira oslanjanje na inozemnu radnu snagu.
Sezona i geografija diktiraju potrebe
Na Jadranu turistička sezona otkriva najveće rupe: nedostaje kuhara, konobara, barmena, sobarica, čistača, prodavača, slastičara, mesara i pekara. Tijekom cijele godine, kako na obali tako i u unutrašnjosti, kronično manjka medicinskih sestara, laboratorijskih i farmaceutskih tehničara.
Kontinentalne županije bore se s manjkom zidara, tesara, ličilaca, keramičara, armirača i zavarivača, ali i elektroinstalatera te vodoinstalatera. U područjima s razvijenom prerađivačkom industrijom traženi su bravari, strojobravari, tokari i CNC operateri, dok automehaničara nema gotovo nigdje dovoljno.
Statistika nezaposlenih
Usprkos rekordnom uvozu radnika, HZZ bilježi 111 979 nezaposlenih osoba. Stručnjaci upozoravaju da se jaz između potreba poslodavaca i strukture dostupne radne snage produbljuje, pa će pritiscima na uvoz stranih radnika teško stati na kraj bez dugoročnih demografskih i obrazovnih mjera.