Globalno tržište energije ponovno je pod pritiskom nakon što je američko-izraelski rat protiv Irana praktički zatvorio Hormuški tjesnac – morsku rutu kojom inače prolazi oko petine svjetske nafte. Posljedice bi, prema vodećim analitičarima, mogle biti dramatičnije od dvaju nezaboravnih naftnih šokova prije pola stoljeća.
Lars Jensen, stručnjak za pomorski transport i bivši direktor Maerska, ocijenio je u razgovoru za BBC da bi eskalacija sukoba mogla izazvati „znatno veći” gospodarski poremećaj od onoga iz 1970-ih. Upozorio je da svijet čeka razdoblje „ogromnih troškova energije, ne samo dok kriza traje, nego i šest do dvanaest mjeseci nakon što završi”.
Ravnatelj Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol već je ocijenio kako se čovječanstvo suočava s „najvećom globalnom prijetnjom energetskoj sigurnosti u povijesti”.
Povijesna paralela Ekonomistica Carol Nakhle podsjeća da je prvi naftni šok 1973. bio posljedica namjernog embarga arapskih proizvođača zbog potpore SAD-a Izraelu u jomkipurskom ratu. Uz istodobno smanjenje proizvodnje, cijena barela gotovo se učetverostručila u nekoliko mjeseci.
Skokovi cijena tada su potaknuli inflaciju i recesiju, prisjetio se dr. Tiarnan Heaney sa Sveučilišta u Belfastu: poduzeća su rezala troškove, nezaposlenost je rasla, a štrajkovi i nemiri zahvatili su mnoge zapadne države. Recesija u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu trajala je od 1973. do 1975. i pridonijela padu vlade Teda Heatha.
Drugi veliki udar stigao je 1979. nakon Iranske revolucije. Današnja blokada Hormuškog tjesnaca, kažu analitičari, ima potencijal ponoviti – pa i nadmašiti – tadašnje potrese.
Neizvjesni izgledi Jensen napominje da nafta otpremljena iz Meksičkog zaljeva prije mjesec dana još uvijek stiže u rafinerije, ali će taj dotok uskoro presušiti. I uz trenutno pojačane američke napore da obnovi promet, nestašice bi se mogle produbiti čak i kada bi se strateški uski prolaz „čudesno” otvorio već sutra.
Posljedice, zaključuju stručnjaci, neće stati na cijenama goriva: rastući energetski troškovi lako bi mogao rasplamsati inflaciju, pritisnuti kućne proračune i ponovno iskušati društveno tkivo brojnih zemalja – baš kao prije pedesetak godina.