U Bruxellesu se intenzivno raspravlja o paketu izmjena poznatom kao Digitalni omnibus, koji bi, prema aktualnom prijedlogu, mogao duboko promijeniti granice zaštite osobnih podataka u Europskoj uniji.
Ključna novost odnosi se na pseudonimizirane podatke – informacije iz kojih su izbrisani izravni identifikatori, ali ih je, uz dodatne informacije, i dalje moguće povezati s konkretnom osobom. Sud Europske unije već je u nekoliko presuda zaključio da se takvi zapisi ne smatraju osobnim podacima za onoga tko nema pristup „ključu” za njihovu ponovnu identifikaciju. Novo zakonodavstvo na tom bi tragu omogućilo oglašivačima i drugim akterima da navedene skupove obrađuju – praktički bez ograničenja.
Stručnjaci za privatnost upozoravaju da bi takvo popuštanje standarda imalo značajne posljedice po temeljna prava građana. U doba masovnog prikupljanja informacija i sve moćnijih algoritama za profiliranje, pseudonimizacija više nije jamac anonimnosti. Napredna umjetna inteligencija može, uz usporedbu s dodatnim bazama, ponovno otkriti identitet gotovo svakog korisnika.
Neriješena ostaje i stara prijeporna crta: gdje završavaju osobni, a počinju neosobni podaci? Pravna kategorizacija postaje sve zamagljenija kako se tehničke mjere zaštite razvijaju, a količina dostupnih baza raste. Kritičari stoga traže strožu regulaciju i jasna ograničenja za komercijalnu upotrebu pseudonimiziranih zapisa, osobito u oglašavanju i automatiziranom donošenju odluka.
Parlament i Vijeće EU-a o prijedlogu će raspravljati tijekom proljeća. Dok institucije traže kompromis, građanske udruge pozivaju na oprez: „Jednom kad granice popuste, povratka nema”, poručuju, ističući da bi Digitalni omnibus mogao postati najveće proširenje ovlasti velikih platformi od uvođenja Opće uredbe o zaštiti podataka.