Sve veći broj znanstvenika i liječnika upozorava da su djeca i adolescenti izloženi ozbiljnim rizicima zbog nekontroliranog boravka na društvenim mrežama. Nacionalna akademija znanosti Leopoldina zato je sredinom kolovoza predstavila dokument u kojem zahtijeva cjelovit plan zaštite maloljetnika na svim platformama, od TikToka do aplikacija za razmjenu poruka.
Prema podacima koje citira Leopoldina, više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno provodi oko tri i pol sata online, a Svjetska zdravstvena organizacija i njemačko osiguranje DAK bilježe rast ovisnosti upravo među adolescentima. Autorica i dječja psihologinja Silvia Schneider posebno ističe zabrinjavajući trend sve mlađe publike na TikToku: „Već 10 % djece od šest do sedam godina koristi TikTok, polovica djece od deset do jedanaest godina, a 71 % u dobi od dvanaest do trinaest godina.”
Leopoldina predlaže: • potpuna zabrana profila na društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina; • roditeljski nadzor od 13. do 18. godine; • zabranu personaliziranog oglašavanja i profiliranja maloljetnika; • ograničavanje push-obavijesti i beskonačnog skrolanja; • prestanak korištenja privatnih pametnih telefona u školama do 10. razreda.
Informatičar Johannes Buchmann smatra da starosnu provjeru treba prepustiti neovisnim sustavima, a ne korisnicima: „Ne kao sada – kliknem ‘Već imam 16’. Rješenje se nazire kroz European Digital Identity Wallet koji bi u cijeloj EU trebao zaživjeti do kraja 2026.”
Stručnjaci upozoravaju da se intenzivno korištenje društvenih mreža povezuje s poremećajima spavanja, depresijom, anksioznošću, problemima s izgledom te poremećajima prehrane kod mladih djevojaka. Unatoč tome, političke mjere i dalje izazivaju polemike. Dok CDU-ov zastupnik Hendrik Streeck traži strogu dobnu granicu, potpredsjednik Saveza za zaštitu djece Joachim Thürk odbacuje „paušalne zabrane” uz tvrdnju da i djeca imaju pravo na digitalni svijet.
Primjeri iz svijeta pokazuju da država može biti odlučnija: Australija dopušta pristup platformama tek od 16. godine, a Danska predvodi inicijativu za jedinstvenu provjeru dobi u EU-u. Leopoldina zato poručuje da država mora nametnuti jasna pravila i platforme podvrgnuti učinkovitom nadzoru, jer je njihov poslovni model temeljen na „maksimalnom zadržavanju pažnje i stvaranju ovisničkih navika”.
Uz strožu regulaciju, stručnjaci traže i sustavno medijsko obrazovanje – od vrtića do srednje škole – te dodatna istraživanja o dugoročnim posljedicama digitalnog okruženja na djecu u „posebno osjetljivoj fazi života”.