Dalmatinske bake desetljećima upozoravaju: „Zatvori, propuvat će te!”. I dok su mnogi tu rečenicu pripisivali folkloru i pretjeranoj brizi, dvojica splitskih liječnika sada potvrđuju da se iza narodnog opreza krije stvarna opasnost.
Dr. Ivan Urlić podsjeća da je uvjerenje o štetnosti propuha prisutno još od vremena kada su kamene kuće imale skučene prozore, a svaki nagli nalet hladnog zraka značio je rizik za pothlađivanje: „Naši su stari živjeli u prostoru gdje se teško grijalo; propuh je bio signal za moguće zdravstvene tegobe, pa se strah usađivao iz generacije u generaciju.”
Njegov kolega, otorinolaringolog dr. Vide Popović, objašnjava fiziološku pozadinu: „Hladan zrak nadražuje sluznicu nosa i ždrijela, može pokrenuti upalu sinusa ili pogoršati postojeće respiratorne infekcije. Osobe s kroničnim problemima uha također su osjetljivije na nagle temperaturne promjene.” Prema njemu, pojačano strujanje zraka kod znojnih ili vlažnih dijelova tijela povećava rizik mišićnih upala, cervikalnog spazma i glavobolja.
Međutim, liječnici ne zagovaraju potpunu zabranu otvaranja prozora nego razumno provjetravanje:
• kratko, ali temeljito prozračivanje prostorije dva do tri puta dnevno; • izbjegavanje sjedenja izravno na putanji strujanja zraka; • slojevito odijevanje kako bi se tijelo prilagodilo temperaturnim promjenama.
„Propuh sam po sebi nije neprijatelj, problem nastaje kad je tijelo ugrijano, oznojeno ili već oslabljeno infekcijom”, naglašava Popović.
U praksi to znači da se dalmatinski strah ne mora tumačiti kao besmisleni mit, ali ni kao razlog za hermetičko zatvaranje kuća. Stručnjaci se slažu: umjerenost je ključ—zdravlje dišnog sustava zahtijeva svjež zrak, ali bez pretjeranog izlaganja naglim i hladnim zračnim strujama.
Tako se stoljetna dilema svodi na jednostavno pravilo: slušajte bake, ali i doktore—prozračite, rashladite, no klonite se direktnog propuha.