Strane novine i časopisi od 1. listopada više se ne mogu kupiti ni na jednom kiosku u Hrvatskoj – prvi put nakon pola stoljeća kontinuirane ponude. Razlog je povlačenje stranih izdavača, koji tvrde da im novi model državne subvencionirane distribucije onemogućuje ravnopravan pristup tržištu.
Glavni uzrok sukoba je odluka Vlade da distribuciju tiska proglasi uslugom od općeg gospodarskog interesa i prepusti je Hrvatskoj pošti na pet godina. Domaći nakladnici upisani u nacionalni Upisnik plaćaju poštarinu od 0,15 eura po primjerku za dnevna izdanja i 0,25 eura za povremena izdanja. Za strane izdavače, koji se u Upisnik ne mogu upisati bez osnivanja društva u Hrvatskoj, Pošta procjenjuje cijenu četiri puta višom.
Maja Curić, direktorica slovenske tvrtke DistriEst, ovlaštene za uvoz više od 400 stranih izdanja, kaže da su se izdavači „nakon višemjesečnih pokušaja da se osiguraju ravnopravni uvjeti“ zajednički odlučili povući iz Hrvatske. Ističe kako naplata prijevoza po distribuiranom primjerku „nije uobičajena niti u jednoj drugoj europskoj državi“. Prema njezinim riječima, godišnje se u Hrvatskoj prodavalo oko milijun primjeraka stranog tiska, a novi troškovi čine taj posao neodrživim.
Iz Hrvatske pošte odgovaraju da se subvencionirane tarife mogu primijeniti samo na izdavače iz Upisnika. „Tvrtka koja predstavlja strane tiskovine nije prihvatila našu ponudu za distribuciju tiskovina koja je komercijalno isplativa za Hrvatsku poštu“, poručuju. Logističke poslove Pošta obavlja uz potporu privatne tvrtke DTM, osnovane nakon što se Tisak povukao iz distribucije krajem 2024.
Ministarstvo kulture i medija tvrdi da „radi na rješenju“ te da prikuplja podatke. Naglašava kako je državna intervencija spasila urušeni sustav distribucije i osigurala najpovoljnije uvjete za domaće medije, ali upozorava da visoki troškovi i pad prodaje ugrožavaju opstanak tiskovina općenito.
S druge strane, Svjetska udruga novinskih izdavača WAN-IFRA i njezina sekcija DistriPress ocjenjuju da hrvatski model stvara „prohibitivnu ekonomsku prepreku za strane publikacije“ i krši načela slobodnog protoka informacija unutar Europske unije. Najavljuju mogućnost obraćanja Europskoj komisiji ako se hitno ne pronađe rješenje.
Trenutačno je Hrvatska jedina turistička destinacija u Europi bez stranih tiskovina. Dok domaći čitatelji, diplomati i turisti ostaju bez međunarodnih novina, obje strane – država i strani izdavači – čekaju sljedeći potez Ministarstva. No Curić upozorava da je „jednom zaustavljenu distribucijsku mašineriju teško ponovno pokrenuti“, pa svako kašnjenje produbljuje gubitke i prijeti trajnom gubitku ponude stranog tiska u Hrvatskoj.