Globalna nervoza oko moguće pucanja "AI mjehura" potaknula je masovna povlačenja kapitala s burzi u Sjevernoj Americi, Aziji i Europi.
Najveći udar pretrpio je tehnološki Nasdaq, koji je u utorak potonuo 2 % – najveći dnevni pad u gotovo mjesec dana. Široki S&P 500 oslabio je nešto više od 1 %, a crvena se boja prelila na svih sedam dominantnih tehnoloških dionica – Nvidiju, Amazon, Apple, Microsoft, Teslu, Alphabet i Metu.
Posebno je stradala Palantir, čiji je tečaj srušen za gotovo 8 % unatoč svježem povećanju prognoze prihoda. Dodatni pritisak stigao je od slavnog investitora Michaela Burryja, čija je oklada na pad Palantira i Nvidije izazvala lančanu rasprodaju, pa je šef Palantira Alex Karp uzvratio prozivkom da short-selleri „pokušavaju dovesti u pitanje AI revoluciju”.
Šok s Wall Streeta samo je dan kasnije zahvatio Aziju: indeksi u Japanu i Južnoj Koreji srušili su se više od 5 % sa svojih rekordnih nivoa, dok su se londonski, pariški i frankfurtski indeksi nešto blaže spustili u srijedu ujutro.
U isto su vrijeme prvi ljudi Morgan Stanleyja i Goldman Sachsa upozorili na skoru korekciju tržišta, pridruživši se ranijem alarmu čelnika JP Morgan Chasea Jamieja Dimona, koji je još u listopadu izrazio bojazan od „pada u idućih šest mjeseci do dvije godine”.
Analitičar Jim Reid iz Deutsche Banke vidi „rastezanje” procjena tehnoloških kompanija i sve izraženiji bijeg investitora iz rizične imovine. Dodatno se podsjeća da je golemi val ulaganja u umjetnu inteligenciju koncentriran u uski krug tvrtki – ponajprije OpenAI i Nvidiju – dok se materijalni povrat tek čeka.
Zveckanje nervozom osjetilo se i na kriptotržištu: bitcoin je nakratko skliznuo ispod 100 000 dolara prvi put od lipnja, a listopadski minus od 3,7 % označio je najgori mjesečni rezultat u posljednjih deset godina.