Sukob koji je izbio prošle subote između Irana, Izraela i Sjedinjenih Država razvio se u rat čije trajanje i posljedice nitko ne može pouzdano prognozirati. Analitičari upozoravaju da ni vojno nadmoćni američko-izraelski savez ne može predvidjeti koliko će operacije potrajati ni kakvu će cijenu platiti Bliski istok – i svijet.
Glavni rizik ostaje golem broj žrtava. Procjene govore da bi rat mogao odnijeti desetke, pa i stotine tisuća života, pri čemu bi najveći teret podnio iranski narod. Izrael i SAD gospodare zračnim prostorom, dok Iran raspolaže razvijenim projektilima koji već pogađaju šire područje regije.
Osim humanitarne katastrofe, očekuje se i ekonomski udar. Sam spomen mogućnosti zatvaranja Hormuškog tjesnaca – ključne pomorske arterije za opskrbu naftom – dovoljan je da tankerima nametne blokadu, a cijene energenata pogura uvis. Europa, već pogođena gubitkom ruskih energenata, suočila bi se s novim poskupljenjima. Stručnjaci zato ne isključuju novu globalnu recesiju, dublju od inflatornog šoka posljednjih godina.
Još jedan izvor tenzija leži u političkim ciljevima Washingtona i Tel Aviva. Prema neslužbenim najavama, obje sile ne traže samo promjenu režima u Teheranu nego i postavljanje Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, na čelo države. Takav scenarij izaziva otpor i među iranskim oporbenjacima koji ne žele povratak obitelji zbačene 1979. nakon optužbi za brutalnu diktaturu i povezanost s stranom obavještajnom intervencijom iz 1953.
Rat bi se mogao pretvoriti i u još jedan sukob „preko posrednika”. Postoji realna mogućnost da Rusija ili Kina opskrbe Iran oružjem i kapitalom, produbljujući liniju podjele između Istoka i Zapada nalik onoj u Ukrajini.
Zasad nitko – od Joea Bidena i Benjamina Netanyahua do iranskih vođa koji su preživjeli prve udare – ne može iznijeti pouzdanu prognozu. Dok ne stigne neočekivani diplomatski zahvat, svijet se suočava s ratom koji prijeti dugotrajnim ljudskim i gospodarskim posljedicama.