Mnogi se posljednjih godina žale da se redovito bude u gotovo isto vrijeme – oko 4 sata ujutro. Prema nedavnom istraživanju zdravstvene tvrtke Bupa, milijuni Britanaca otvorit će oči točno u 4.05, najčešće jer ih more zdravstvene i životne brige.
Zašto baš tada?
• Nakon otprilike četiri do pet sati dubokog sna mozak ulazi u lakše faze pa je organizam osjetljiviji na svaki podražaj. Tko legne oko 23 sata, u lakši san ulazi upravo pred zoru, objašnjava stručnjakinja za spavanje Lisa Artis.
• Cirkadijalni sat. Melatonin nas navečer uspavljuje, a kortizol nas priprema za dnevnu budnost. Oko četiri sata razina kortizola prirodno počinje rasti, što olakšava spontano buđenje.
• Hormonalne promjene. Žene u perimenopauzi posebno osjećaju oscilacije hormona koje mogu prekidati san.
• Prehrana i stimulansi. Kofein popodne ili kasno navečer, obilni obroci, nagli skok šećera u krvi te deficit magnezija i vitamina B remete noćni odmor. Alkohol, iako uspavljuje, može probuditi tijelo čim mu djelovanje oslabi.
Kako si pomoći?
Liječnica Mariyam H. Malik savjetuje uvesti umirujuće rituale prije spavanja – čitanje, meditaciju ili tihu glazbu – te ugasiti ekrane i plavo svjetlo barem sat vremena prije odlaska na počinak. Uravnotežena prehrana, ograničenje kofeina i alkohola te nadomjestak ključnih mikronutrijenata mogu dodatno produljiti neprekinute sate sna.
Ako se ipak probudite u četiri, stručnjaci preporučuju da ostanete u krevetu, fokusirate se na disanje ili lagano istezanje kako biste tijelo ponovno umirili. Upornost u usvajanju zdravih navika obično vraća san na prirodan, šest do osam sati dug ritam.