Europska unija zadala je konačni rok za povlačenje amalgamskih ispuna – od 1. srpnja 2026. više se neće smjeti proizvoditi ni ugrađivati plombe koje sadrže živu. Dok Bruxelles ukida materijal star gotovo dva stoljeća, dio struke smatra da je opasnost preuveličana.
Dubrovačka doktorica dentalne medicine Diana Vuić Puljizević podsjeća kako se amalgam – legura metalnog praha i tekuće žive – danas spravlja u tvornički zatvorenim kapsulama, pa suviška žive praktički nema. „Da su amalgamske plombe toliko opasne, nikog od nas odavno ne bi bilo. Ljudi ih nose 20, 30 pa i više godina i – živi su, hvala Bogu, zdravi”, kaže i dodaje da je njezina 92-godišnja majka nosi već pola stoljeća.
Stomatologinja ističe da je živa opasna tek u većim koncentracijama; usprkos tome, zabrana se vraća na dnevni red svakih nekoliko godina. Prema njezinu mišljenju, iza rasprave često stoje proizvođači skupljih kompozitnih materijala koji „blate” amalgam kako bi povećali potražnju za bijelim ispunima.
Druga je dimenzija trošak: kompozitni ispun traži više materijala i dodatno poliranje, pa je višestruko skuplji od amalgama. „Mnogi misle da kod zubara sve mogu dobiti besplatno, ali netko to mora platiti”, upozorava Vuić Puljizević i podsjeća da stomatolozi trošak mogu pokriti jedino naplatom od HZZO-a ili pacijenta.
Kao rijetke komplikacije navodi tzv. amalgamsku tetovažu – tamni rub uz gingivu ili crnu mrlju u kosti nakon vađenja zuba – koja je estetski, ali ne i zdravstveni problem.
Što će biti s milijunima postojećih „crnih plombi” nakon 2026., Europska komisija još nije precizirala. Za sada ostaje činjenica da će stomatolozi ubrzo morati prijeći isključivo na skuplje alternative, dok dio struke i dalje smatra da zabrana više služi tržištu nego zdravlju pacijenata.