Američka istraživačka udruga Dekleptocracy tvrdi da je, unatoč nedavnim kaznenim mjerama protiv najvećih ruskih naftnih kompanija, Zapad još uvijek ostavio cijelu nišu sankcija neiskorištenom – onu koja se tiče kemikalija bez kojih tenkovi ne mogu ni krenuti u borbu.
Prema najnovijem izvješću te udruge, najveću ranjivost Kremlja predstavljaju aditivi za mehanička maziva i tvari potrebne za proizvodnju vojnih guma. Riječ je o industriji u kojoj postoje tek „šaka” globalnih proizvođača, a gotovo svi su nakon početka invazije na Ukrajinu zaustavili isporuke ruskim kupcima.
„Nedostatak maziva ozbiljno bi osakatio ruski ratni stroj”, navodi se u studiji. Dekleptocracy je u podacima o trgovini detektirao da sada praktički samo jedna tvrtka – kineski Xinxiang Richful – pokriva ruske potrebe, isporučujući do osam milijuna kilograma aditiva godišnje. Tvrtka je nedavno otvorila ured u američkoj saveznoj državi Virginiji, što autori smatraju točkom na koju bi Washington mogao ciljano djelovati.
U trošnoj domaćoj kemijskoj bazi Moskve uočena je i manjkavost u proizvodnji takozvanih vulkanizacijskih ubrzivača, ključnih za izradu visokootpornih vojnih guma. Ruske vlasti su ove godine pokrenule program za razvoj stotina kemijskih spojeva unutar zemlje – što Dekleptocracy tumači kao dodatnu potvrdu slabosti.
Neki zapadni dužnosnici, poput američkog državnog tajnika Marca Rubija, nedavno su ustvrdili da „više nema puno toga za pogoditi”, jer su već sankcionirani najveći energetski subjekti. No stručnjaci okupljeni oko Dekleptocracyja i drugih nevladinih organizacija na to uzvraćaju kako je popis još uvijek „bogat”, sve dok Rusija uspijeva kupovati komponentne sitnice i nesmetano plasirati naftu.
„Dokle god Moskva nabavlja ključne sastojke za svoju vojsku i prodaje svoju naftu, mete ne nedostaje”, upozorava Tom Keatinge, direktor britanskog Centra za financiju i sigurnost. On podsjeća da svaka učinkovita politika sankcija zahtijeva temeljitu provedbu već postojećih ograničenja, a ne samo objavu novih lista.
Dekleptocracy je i ranije surađivao s američkom administracijom pri traženju "mekih točaka" ruskih projekata – primjerice kada je predlagao sankcije specijaliziranim ledeno-otpornim tankerima nužnima za izvozni terminal Arctic LNG 2. Bivša pomoćnica američkog ministra obrane Cara Abercrombie tada je ocijenila kako su civilni analitičari „sjajno ukazali na slabosti koje, ako ne trajno, barem ozbiljno remete ruske planove”.
Uz Dekleptocracy, u istom civilnom frontu rade i ukrajinske organizacije Razom We Stand i B4Ukraine te američki Center for Advanced Defense Studies. Svi se služe istom metodom: pretražuju goleme baze podataka o uvozu i izvozu ne bi li u moru brojki pronašli – kako kažu – "laboratorijski papirić" bez kojeg se čitav oklopni bataljun može zaustaviti.
Ishod njihovih otkrića sada je na potezu zapadnih vlada. Ako se odluče uvesti ciljane zabrane za nekoliko do sada zanemarenih kemikalija, mogao bi se ponoviti scenarij iz 2022., kada su obični vozači po ruskim cestama javljali da ulja nema ni za civilna vozila, a kamoli za tenkove.
