Gotovo 40 godina nakon što je premijer Olof Palme pogođen metkom u leđa dok je sa suprugom Lisbeth hodao kući iz kina, Švedska i dalje nema službeni odgovor na pitanje tko ga je ubio.
- veljače 1986. tada 59-godišnji Palme, poznat kao karizmatični socijaldemokrat i – prema mnogima – „zadnji veliki ljevičarski lider Zapadne Europe”, odbio je pratnju te krenuo u večernju šetnju Stockholmom. Na križanju ulica u samom središtu grada ubojica mu se približio s leđa i iz neposredne blizine ispalio smrtonosni hitac.
Slijedila je najveća istraga u povijesti Švedske. Tijekom 34 godine policija je saslušala tisuće svjedoka, ali odgovor je ostao nedohvatljiv. Među mogućim nalogodavcima i izvršiteljima redale su se teorije o:
• stranim obavještajnim službama (CIA, KGB, južnoafrički aparat iz doba apartheida) • europskim i južnoameričkim ekstremistima (njemačka skupina Baader-Meinhof, čileanski desničari) • švedskim neonacistima i kurdskim militantima • mreži međunarodnih trgovaca oružjem • hrvatskim emigrantima i jugoslavenskoj UDBA-i.
Unatoč popisu osumnjičenih koji nalikuje hladnoratovskom katalogu zavjera – i unatoč brojnim promjenama istražnog tima – presudni dokaz nikad nije pronađen. Ubojica, kao ni eventualni nalogodavci, nisu procesuirani.
Palmeova navika da se bez zaštite kreće među građanima, kvaliteta koja mu je osigurala popularnost, na kraju ga je stajala života. Švedska demokratska tradicija tada je doživjela udarac od kojeg se, barem simbolički, još uvijek oporavlja. Vremena se mijenjaju: današnji političari više ne izlaze bez prstena osiguranja. No sjećanje na večer kada je pala figura svjetske ljevice i dalje podsjeća da otvorenost ponekad dolazi uz visoku cijenu.