Rat na Bliskom istoku i produljene geopolitičke napetosti pogurali su plemenite metale na razine koje zabrinjavaju i ulagače i zagovornike zelene energije.
Prema podacima iz sektora, cijena srebra u posljednjih je 12 mjeseci eksplodirala za 126 %. Saša Ivanović, ekonomski analitičar i direktor Centra Zlata, ističe kako „velike svjetske investicijske banke predviđaju rast cijene srebra od preko 250 posto u ovoj godini, a zlata do 25 posto”.
Zašto je to problem?
• Oko 30 % svjetske proizvodnje industrijskog srebra odlazi u solare, baterije za električna vozila i industriju umjetne inteligencije. • Zlato je ključna komponenta u tehnologiji proizvodnje zelenog vodika.
Ako se najavljeni skokovi ostvare, troškovi ključnih komponenti za obnovljive izvore i nulte emisije mogli bi ozbiljno narasti. Ivanović upozorava da će rast cijena plemenitih metala „predstavljati značajan pritisak na zelenu agendu Europske unije, kako u smislu troškova, tako i u smislu vremena za njenu provedbu”.
Za Europsku uniju, koja je ambiciozno zacrtala ubrzano napuštanje fosilnih goriva, ovakav financijski teret mogao bi značiti dodatna odgađanja projekata i preispitivanje rokova. U praksi to može usporiti instalaciju novih solarnih polja, usporiti širenje električnih automobila i poskupjeti razvoj infrastrukture za zeleni vodik.
Analitičari stoga pozorno prate kretanja na tržištu metala, procjenjujući hoće li se valovi geopolitičke nestabilnosti preliti u dugoročne prepreke za energetsku tranziciju.