Šibenik se prošle godine našao na neslavnom začelju liste hrvatskih luka po broju uplovljavanja stranih kruzera: brodovi su u Krešimirov grad pristali tek 93 puta, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Suprotno lokalnom padu, hrvatski je Jadran u 2025. zabilježio snažan rast cruising-turizma. U domaće su vode uplovila 95 strana broda za kružna putovanja, što je 10,5 % više nego 2024. godine. Ti su brodovi ostvarili ukupno 758 putovanja (porast od 3 %) i prevezli 1,1 milijun putnika, uz skromno ali značajno povećanje od 1,2 %.
Kruzeri su u hrvatskim lukama boravili ukupno 1 737 dana – gotovo 3 % duže nego godinu ranije. Pod zastavom Malte odrađena su 233 putovanja (30,7 % ukupnog prometa), slijede Bahami sa 157, Panama s 99 i Norveška sa 78 plovidbi.
Sezonski udar dogodio se, očekivano, u srcu ljeta. Kolovoz je predvodio s 128 dolazaka, ispred srpnja (125) i rujna (111); ova su tri mjeseca donijela gotovo polovicu svih plovidbi i rast broja putnika u odnosu na 2024., premda je rujnu sam broj putovanja blago pao.
Po županijama, Dubrovačko-neretvanska nosi gotovo polovicu ukupnog prometa (46,6 %), a Splitsko-dalmatinska nešto više od petine (21,4 %). Zadarska županija drži 17 %, dok se Istarska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska zajedno dijele preostalih 11,7 %.
Na razini pojedinačnih luka Dubrovnik i dalje nepokolebljivo vodi s 557 posjeta, daleko ispred Splita (315) i Zadra (222). Korčula (125), Hvar (109) i Rovinj (100) također su premašili stotinu pristajanja. Šibenik, usprkos bogatoj kulturnoj ponudi i položaju na srednjem Jadranu, ostao je posljednji s tek 93 dolaska kruzera, što ga stavlja među najveće gubitnike u domaćem rastućem cruise-biznisu.