Na aktualnoj saborskoj raspravi o stanju sigurnosti i društvenih vrijednosti u Hrvatskoj zastupnici su iznijeli oštra i dijelom suprotstavljena stajališta o kontroverznom pokliču „Za dom spremni”, javnim napadima i porastu maloljetničkog nasilja.
Dalija Orešković (DOSIP) ustvrdila je da bi „najdomoljubniji čin svih građana” bio javno odricanje od pokliča ZDS. Pozvala je publiku da ne odlazi na koncerte Marka Perkovića Thompsona ako pjevač „ne kaže da će izostaviti taj dio” pjesme „Bojna Čavoglave”. Orešković je pritom podsjetila da je Ustav Republike Hrvatske donesen 22. prosinca 1990., prije izbijanja Domovinskog rata, poručivši kako se država „u tom ratu branila, a ne stvarala”.
Denis Kralj (SDP) ocijenio je da su posljednji incidenti – povorka osoba u crnom s bakljama u Splitu te napad na maturante iz Splita i novinare na Trgu bana Jelačića – pokazali da „našim ulicama noću hodaju ljudi u crnome koji prijete djeci i starcima”. Vladu je prozvao da „vrati vladavinu Ustava u Hrvatsku” i optužio HDZ da je, radi očuvanja vlasti, „pustio duh ustaštva iz boce”.
Suprotno tome, Josip Jurčević (NZ) tvrdi da se stvara „nova histerija ustašizacije” koja je, prema njegovim riječima, kulminirala nakon ljetnih Thompsonovih koncerata na kojima je bilo „oko 700 tisuća, uglavnom mladih”. Jurčević smatra da se ponavlja narativ iz kasnih osamdesetih prema kojem „sve što je hrvatsko, je i ustaško”, te upozorava na pokušaje destabilizacije zemlje u „dramatičnim sigurnosnim okolnostima” u Europi i na Bliskom istoku.
Raspravi se pridružila i Marija Selak Raspudić (NZ), skrenuvši pozornost na dva slučaja međuvršnjačkog nasilja i premlaćivanje dječaka u Zagrebu unutar samo 24 sata. Podsjetila je da policijska statistika bilježi pad maloljetničke delinkvencije do 2022., nakon čega brojke ponovno rastu. Kao jedan od uzroka navela je vrijeme epidemije covida-19, kada „značajan dio djece nije imao normalno djetinjstvo”, a istodobno se svaka tučnjava danas snima i brzo širi društvenim mrežama, postajući „slika našeg društva, ali često i uzor drugim maloljetnicima”.
Dok jedni traže jasnu osudu spornih simbola, a drugi upozoravaju na preuveličavanje, zajednički je zaključak da je pitanje javne sigurnosti, posebice mladih, postalo goruća tema i da od nje neće odustati ni pozicija ni oporba.
