Premijer Andrej Plenković proširio je višegodišnji sukob s predsjednikom države Zoranom Milanovićem i na parlament, poručivši da izbor novog predsjednika Vrhovnog suda neće proći dok oporba HDZ-u ne prepusti najmanje dva od tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu. Potez je izazvao negodovanje pravosudnih krugova i otvorio novu rupu u ionako sporom sustavu imenovanja sudaca.
Udruga hrvatskih sudaca ocijenila je političko povezivanje dviju potpuno odvojenih procedura „neprimjerenim”, a sudac Vrhovnog suda Damir Kos otišao je i korak dalje: na Facebooku je ustvrdio da izjava premijera „stvara pogrešan dojam moći političara nad sudbenom vlašću”.
U Saboru se paralelno vode dva procesa. Odbor za pravosuđe saslušao je troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda – sutkinju Visokog trgovačkog suda Mirtu Matić, profesoricu Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić i suca Vrhovnog suda Šimu Savića – ali bez glasova HDZ-a to tijelo ne može ni dati neobvezujuće mišljenje predsjedniku Republike. Ako vladajući jednostavno zaključe raspravu, procedura staje. Druga je mogućnost da Odbor ipak uputi mišljenje, nakon čega bi Milanović, kako je i najavio, predložio Saboru da Mirtu Matić imenuje na šestogodišnji mandat. No za potvrdu je potrebna natpolovična većina od 76 ruku koje SDP i saveznici nemaju, pa bi prijedlog gotovo sigurno pao, a Državno sudbeno vijeće moralo bi raspisati i četvrti javni poziv – uz sve manju vjerojatnost da se itko javi dok traje političko ucjenjivanje.
U isto vrijeme Odbor za Ustav saslušao je 13 kandidata za Ustavni sud. Mandati sucima Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu istječu u travnju, ali čak i ako se do tada ne izaberu nasljednici, natječaj se neće ponavljati – lista kandidata ostaje otvorena godinama, pa teoretski i do 2030. Ostane li status quo, sud će s deset umjesto trinaest članova donositi odluke tankom većinom 5:5, što, prema oporbenom tumačenju, smanjuje prostor za političke manevre vladajućih.
SDP-ov zastupnik Arsen Bauk, čiju je raniju izjavu Kos nazvao omalovažavanjem, uzvratio mu je u komentaru: „Moja izjava koju djelomično citirate nije uvreda sudbenoj vlasti, već jasna usporedba o utjecaju na politički život jedne i druge institucije.” Time je naglasio da oporba ne kani mijenjati stajalište: radije će zadržati ravnotežu 5:5 nego pristati na omjer 6:6, kakav priželjkuje Plenković.
Za sada je, dakle, situacija pat-pozicija: premijer u rukama drži većinu potrebnu da sruši svaku kandidaturu, dok oporba odbija trgovati ustavnim sucima. Ishod će određivati volja HDZ-a da popusti ili politička cijena duge blokade vrha pravosuđa, koja bi, čak i bez formalnog kršenja rokova, narušila percepciju neovisnosti sudbene vlasti i funkcionalnost najviših sudova u državi.
