Rim od četvrtka u svojoj povijesnoj jezgri uvodi ograničenje brzine od 30 kilometara na sat, gotovo prepolovivši dosadašnji limit od 50 km/h. Time se talijanska prijestolnica pridružuje nizu europskih metropola – među njima Londonu, Bruxellesu, Parizu i Helsinkiju – koje su već prigrlile sporiji i, po ocjeni stručnjaka, sigurniji promet.
„Ove ceste odražavaju grad izgrađen za automobile koji više ne postoji”, izjavio je gradski pročelnik za promet Eugenio Patané te dodao: „Manje brzine spašavaju živote”. Prema gradskim podacima, neprilagođena brzina sudjeluje u oko 7,5 % svih prometnih nesreća na rimskim ulicama.
Mjera će se provoditi postupno tijekom sljedećih 30 dana kako bi se vozači priviknuli. Vlasti najavljuju pojačanu kontrolu uz pomoć dodatnih kamera, dok gradonačelnik Roberto Gualtieri kontinuirano poziva građane da se manje oslanjaju na privatne automobile zbog sigurnosti i smanjenja emisija.
Reakcije Rimljana već su podijeljene. Stanovnica Barbara Barattolo pozdravlja promjenu: „Neki ljudi voze iznimno brzo. Vozim skuter i često riskiram da me udare... bolje je ići polako.” No taksist Cristiano, koji preferira anonimnost, negoduje: „Mislim da je to presporo. Na nekim mjestima bi moglo biti u redu, ali na drugima je apsolutno smiješno.”
Primjeri iz drugih talijanskih gradova sugeriraju da bi Rim mogao profitirati od nove politike. Bologna je, nakon što je u siječnju 2024. prva u zemlji spustila limit na 30 km/h, zabilježila 13 % manje prometnih nesreća i upola manje poginulih u godinu dana.
Osim sigurnosti, očekuje se smanjenje buke za oko dva decibela u strogom centru. Ta je tema u Italiji već izazvala pravne posljedice: Vrhovni sud presudio je u studenom da stanovnici uz zakrčenu rimsku obilaznicu imaju pravo na odštetu od 10 000 eura zbog prekomjerne buke i zagađenja.
Uvođenjem sporije vožnje Rim želi dokazati da i grad poznat po „vatrenom” stilu vožnje može uskladiti promet s potrebama pješaka, biciklista i povijesne baštine – te pritom spasiti živote i poboljšati kvalitetu zraka.