Rijeka prema novom Planu razvoja turizma do 2028. godine može u kolovozu, najopterećenijem mjesecu, podnijeti oko 60 000 turističkih dolazaka – čak 30 % više od trenutačnih nešto više od 45 000. Analiza prihvatnog kapaciteta obuhvatila je 36 obveznih i 10 dodatnih pokazatelja te pokazala da su komunalna infrastruktura, prostor i energetika još daleko od granica opterećenosti.
• Intenzitet turizma: 0,047 turista po stanovniku u vršnom danu, daleko ispod „kritičnih” 0,35. • Udio stanova za turističko iznajmljivanje: 3,16 % – još ispod pragova rizika od 5 %. • Popunjenost smještaja: samo 17,7 % i u padu zadnje dvije godine, pri čemu nedostaje hotelskih kreveta. • Grad može prihvatiti do 5 000 kruzerskih gostiju dnevno bez narušavanja održivosti.
Infrastruktura podnosi sezonski val: u kolovozu čak nastaje manje otpada nego u siječnju, a ni potrošnja električne energije ne doseže zimske brojke. Unatoč tome, 38 % stanovnika ljetne gužve vidi kao veći problem, dok većinu više brine nepropisno odlaganje otpada.
Stavovi stanovnika i gostiju • Samo 17 % Riječana zadovoljno je turizmom, a 71 % onih koji od njega ne zarađuju smatra da podiže troškove života. • Turizam je glavnim ili dodatnim izvorom prihoda tek za četvrtinu građana. • Među posjetiteljima 57 % ocjenjuje boravak „vrlo zadovoljavajućim”, a polovica ga opisuje „gotovo idealnim”.
Ključna tržišta i potrošnja Njemačka i Italija drže gotovo 30 % noćenja, pri čemu je njemačko tržište od 2019. skočilo 57,9 %, a talijansko 9,6 %. Austrija je više nego udvostručila noćenja, Poljska ih je podignula 77,4 %, a Mađarska oko 65 %. Porast bilježe i SAD te domaći gosti.
Turisti troše prosječno 112,9 eura dnevno, više od županijskog prosjeka, a njihova je potrošnja u stalnom rastu. Prihodi riječkih tvrtki u smještaju i ugostiteljstvu tako su s 67 milijuna eura 2019. porasli na 133 milijuna u 2024.
Prosječni boravak iznosi 2,71 dan, najduže – oko 3,5 dana – traje u obiteljskom smještaju.
Put do 2028. Plan predviđa četiri cilja: uklapanje turizma u ukupni razvoj grada, naglašavanje raznolikosti i otvorenosti doživljaja, jačanje održivosti tijekom cijele godine te snažnije partnerstvo svih dionika. Statistika pokazuje da Rijeka još ima prostora – ali i jasne smjernice – za rast koji neće narušiti kvalitetu života.