Europska središnja banka (ESB) prebacila je projekt digitalnog eura iz pripremne u razvojnu fazu, usredotočenu na tehničku spremnost za prvo moguće izdavanje 2029. godine.
Glavni rokovi • 2026. – očekuje se donošenje europskog zakonskog okvira. • 2027. – probne aktivnosti i početne transakcije. • 2029. – Eurosustav spreman za masovno izdavanje digitalnog eura.
Što donosi digitalni euro Digitalna valuta koristila bi se paralelno s gotovinom i zadržala ključne odlike papirnatog novca: „jednostavnost, privatnost, pouzdanost i dostupnost u cijelom europodručju”. Cilj je očuvati monetarnu suverenost, potaknuti inovacije u plaćanjima te ojačati konkurentnost i otpornost europskog sustava.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde naglašava da je euro „pouzdan znak europskog jedinstva” te poručuje kako ESB istodobno modernizira fizičke novčanice i priprema „digitalnu gotovinu”. Čelnik radne skupine za digitalni euro Piero Cipollone dodaje da će nova valuta „smanjiti troškove trgovaca, povećati otpornost plaćanja i otvoriti prostor za inovacije i tržišno natjecanje”.
Troškovi projekta • Ukupni razvojni trošak do prvog izdanja: oko 1,3 mlrd. eura. • Procijenjeni godišnji operativni trošak nakon 2029.: približno 320 mil. eura. Poput tiskanja novčanica, izdaci bi se pokrili emisijskom dobiti Eurosustava.
Zašto je potreban U HNB-u podsjećaju da se potrošačke navike ubrzano mijenjaju: gotovina se koristi sve manje, a digitalna plaćanja rastu. Javna digitalna valuta stoga bi bila prirodna dopuna gotovini i jamac izbora građana.
Nezavisno od projekta digitalnog eura, Upravno vijeće ESB-a ostavilo je referentne kamatne stope nepromijenjenima: 2,00 % na novčani depozit, 2,15 % za glavne operacije refinanciranja i 2,40 % za mogućnost posudbe preko noći. Banka ponavlja predanost vraćanju inflacije na ciljanih 2 % u srednjem roku.
