Grad Rijeka od 1. siječnja ukinuo je 50-postotno smanjenje zakupnine za knjižare u gradskim prostorima, mjeru koja je od 2012. služila kao spas za posrnuli nakladničko-knjižarski sektor. Odluka gradonačelnice Ive Rinčić ne obuhvaća antikvarijate, koji će i u 2026. nastaviti plaćati upola nižu najamninu.
Prema obrazloženju gradske uprave, trinaestogodišnja subvencija proračun je stajala oko 1,5 milijuna eura. Rinčić je poručila da „knjižare velikih nakladničkih kuća danas nude čitav niz proizvoda koji nisu isključivo knjižarski i njima ostvaruju bolje prihode”, pa pomoć više nije opravdana.
Kulturna javnost reagirala je oštro, upozoravajući da bi viši troškovi zakupa mogli dovesti do novog vala zatvaranja. Podsjećaju na razdoblje s kraja 1990-ih i početka 2000-ih kada su s Korza nestale kultne knjižare „Mladost”, „Nova” i „Naprijed”, a njihove prostore zamijenile modna ili cigar-butik ponuda.
Knjižar i publicist Nenad Bartolčić napominje da knjižara „nikada nije bila samo prostor kupovanja – njezina kulturološka funkcija jest nepobitna za oblikovanje ‘kulturnjačkog duha nacije’”.
Protivnici poteza tvrde da se ekonomska logika ne smije primjenjivati bez uvažavanja društvene vrijednosti knjige. Ističu da će dio građana uvijek izdvojiti novac za kvalitetno štivo, ali da bez poticaja maloprodajno tržište knjiga teško može parirati unosnijim djelatnostima poput kafića ili trgovina odjećom.
Dok grad računa na uštede, vlasnici riječkih knjižara vagaju isplati li im se ostati u centru. Hoće li se ponoviti sudbina kina i nekadašnjih knjižarskih adresa, ili će se pronaći kompromis koji čuva i gradski proračun i knjišku ponudu, zasad ostaje otvoreno pitanje.