Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci (RITEH) dobio je dvostruko priznanje Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ): prva dva mjesta na posljednjem natječaju za uspostavne projekte u području prirodnih i tehničkih znanosti.
• 1. mjesto – „Napredni meki roboti: razvoj, modeliranje i regulacija na temelju eksperimentalnih podataka”
• 2. mjesto – „Razvoj modela umjetne inteligencije za detekciju pedijatrijskih fraktura i njihov utjecaj na kliničku praksu (FRACT-AID)”
Voditelji projekata, izv. prof. dr. Ervin Kamenar i dr. sc. Franko Hržić, u Rijeci su osnovali dvije nove interdisciplinarne istraživačke skupine koje spajaju mehatroniku, robotiku, umjetnu inteligenciju, medicinu i biomedicinsko inženjerstvo. Cilj im je, poručuju sa sveučilišta, stvoriti rješenja „primjenjiva, mjerljiva i korisna u praksi”, prije svega u zdravstvenom sustavu.
Meki roboti za sigurniju rehabilitaciju Projekt izv. prof. Kamenara polazi od činjenice da su klasični industrijski roboti precizni, ali prekruti za izravnu interakciju s čovjekom. Meki roboti, izrađeni od elastičnih materijala, prirodnije prate pokrete tijela pacijenta pa nude sigurniju neurorehabilitaciju. Glavni je izazov, pak, njihovo precizno modeliranje i regulacija.
Tim kojeg, uz Kamenara, čine dr. sc. Tomislav Bazina, izv. prof. dr. Jelena Srnec Novak, dr. David Liović i dr. Adelmo Šegota, surađuje s prof. dr. Teom Schnurrer Luke Vrbanić s Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka te s izv. prof. dr. Goranom Gregovom iz područja pneumatike. Krajnji je cilj funkcionalni prototip rehabilitacijskog uređaja i trajno osnivanje istraživačke grupe za bioinspiriranu robotiku na RITEH-u.
Umjetna inteligencija protiv dječjih prijeloma Drugi projekt, FRACT-AID, želi ubrzati i unaprijediti dijagnostiku pedijatrijskih prijeloma razvojem modela umjetne inteligencije koji bi liječnicima odmah signalizirao frakture na rendgenskim snimkama. Hržićev tim okuplja stručnjake s RITEH-a i partnerskih sveučilišta u Austriji i Sjedinjenim Državama: prof. dr. Sebastiana Tschaunera, dr. Anu Trišović, doc. dr. Nikolu Lopca, dr. sc. Mateju Napravnik i Borisa Gašparovića.
Oba projekta pojačavaju međunarodnu vidljivost riječke znanosti te, naglašavaju voditelji, potvrđuju da se tehnika i medicina mogu susresti ondje gdje pacijent od toga ima izravnu korist.