Cijene energenata ponovno divljaju dok rat koji vode Sjedinjene Države i Izrael protiv Irana ulazi u drugi tjedan. U četvrtak je cijena Brent sirove nafte premašila 100 dolara za barel, tek nešto niže od vrhunca od 119 dolara dosegnutog u ponedjeljak.
Ključna uska grla • Kroz Hormuški tjesnac svakoga dana prođe oko petine svjetske pomorske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Svako prekidanje tog koridora brzo se prelijeva u račune kućanstava diljem svijeta.
• Kinesko gospodarstvo posebno je ranjivo: Kina uvozi približno četvrtinu svjetske nafte, a oko 90 % iranskog izvoza sirove nafte završava upravo u kineskim rafinerijama, često zakamuflirano preko Malezije zbog sankcija.
Ako zastoj potraje, Peking se može kratkotrajno osloniti na strateške zalihe procijenjene na 1,1–1,4 milijarde barela. Dugoročno bi, međutim, mogao produbiti suradnju s Rusijom, još jednim velikim izvoznikom koji je pod zapadnim sankcijama, čime bi se produbilo energetsko partnerstvo dviju država.
Gulf naftaši mijenjaju ulogu Zaokret trgovinskih tokova prema Aziji gurnuo je državne naftne kompanije iz Perzijskog zaljeva u sam vrh industrije. Saudijski Aramco danas je najveći svjetski izvoznik nafte, a regionalne kompanije sve više ulažu u preradu i petrokemiju, čime Zaljev postaje i globalno čvorište za plastiku, gnojiva i druge industrijske sirovine.
Upravo ta diversifikacija otkriva još jednu ranjivu točku: kroz Hormuz prolazi više od trećine međunarodno trgovane uree i gotovo polovica svjetskog izvoza sumpora, ključnih sastojaka za mineralna gnojiva. Urea je presudna za oko polovicu globalne poljoprivredne proizvodnje. Već sada cijene gnojiva rastu, a produljeni poremećaji mogli bi poskupjeti sjetvu u sjevernoj hemisferi i podići cijene hrane diljem planeta.
Najugroženiji opet plaćaju najviše Povijest pokazuje da udari poput ovoga ne pogađaju sve jednako. Siromašnije države koje se oslanjaju na uvoz goriva, gnojiva i hrane suočavaju se s rastućim računima, pritiscima na platnu bilancu, pa čak i prijetnjama gladi. Time se produbljuju postojeće nejednakosti unutar država i između sjevera i juga.
Podsjetnik na fosilnu ovisnost Rat u Zaljevu ogolio je činjenicu da svjetsko gospodarstvo i dalje počiva na nafti i plinu. Dok god je tako, nestabilnost na jednoj od najosjetljivijih energetskih arterija svijeta ostaje prijetnja cijenama goriva, gnojiva i hrane – i upozorenje koliko je hitna tranzicija prema održivijim izvorima energije.