Rusija je, prema procjenama Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), od početka rata Sjedinjenih Država i Izraela s Iranom ostvarila oko 6 mlrd eura prihoda od izvoza nafte, plina i ugljena.
• Sukob je započeo 28. veljače zračnim napadima u kojima je poginuo iranski vrhovni vođa Ali Hamenei. • U samo dva tjedna od tada prosječne dnevne cijene fosilnih goriva porasle su za 14 % u odnosu na veljaču. • Taj skok je Rusiji donio dodatnih 672 mil. eura u ožujku, od čega se oko 625 mil. odnosi na trgovinu naftom.
Istodobno je Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila da je rat smanjio proizvodnju nafte i plina u Zaljevu za najmanje 10 mil. barela dnevno, što je ocijenila kao „najveći poremećaj opskrbe u povijesti svjetskog tržišta nafte”.
Na rast cijena reagirao je i bivši američki predsjednik Donald Trump, najavivši u ponedjeljak mogućnost ublažavanja američkih sankcija na rusku naftu kako bi se amortizirao pritisak na globalno tržište.
Ruska dobit od izvoza fosilnih energenata u jeku rata naglašava koliko geopolitički potresi i sankcije mogu imati neočekivane, pa i kontradiktorne ekonomske posljedice, posebno kada se istodobno remeti opskrba iz ključne naftne regije Bliskog istoka.
