Deset dana nakon američko-izraelskog udara na Iran pukotine između dugogodišnjih saveznika postaju sve dublje.
Veliki dio američke javnosti protivi se ratu, dok ga u Izraelu podržava znatna većina. Prema anketi sveučilišta Quinnipiac, 53 posto Amerikanaca izričito odbija novu vojnu kampanju, a 44 posto smatra da Washington previše staje na izraelsku stranu. Gallup je pak prvi put zabilježio da u Sjedinjenim Državama raste simpatija prema Palestincima više nego prema Izraelcima.
Predsjednik Donald Trump, suočen s rastućim domaćim pritiskom i poskupljenjem nafte, u razgovoru za CBS News ustvrdio je da je rat „gotovo“ završen, iako je ranije obećao premijeru Benjaminu Netanyahuu višemjesečnu potporu ofenzivi. Izrael, pak, traži „trajno slabljenje“ Teherana, kako je objasnio Michael Singh, nekadašnji savjetnik Bijele kuće: „SAD nema toliki apetit za dugotrajni sukob… može se povući kući, dok Izrael ne može.“
Američki dužnosnici nelagodno promatraju razmjere razaranja. Nakon izraelskih udara na skladišta goriva, stanovnici Teherana probudili su se pod crnim dimom koji je gušio petnaestmilijunski grad. Čak je i republikanski senator Lindsey Graham, inače zagovornik čvrste linije, upozorio Izrael da „bude oprezan u odabiru ciljeva“ jer, kako je napisao na mreži X, cilj je oslobađanje iranskog naroda bez „osakaćivanja“ njihove budućnosti.
Na Kapitolu jačaju podjele. Dok republikanci većinski podupiru Izrael, demokrati – predvođeni guvernerom Kalifornije Gavinom Newsomom – otvoreno preispituju visinu američke pomoći i uspoređuju izraelsku politiku prema Palestincima s „apartheidom“. Analitičar Aaron David Miller ocjenjuje da Netanyahu zbog predstojećih izbora još više ovisi o Trumpu: „Kada Donald Trump kaže stop, ofenziva staje, neovisno o tome smatraju li Izraelci misiju završenom.“
U međuvremenu, državni tajnik Marco Rubio pokušao je opravdati legalnost vojne akcije tvrdnjom da je „neposredna prijetnja“ za SAD to što bi Iran, uzvrativši Izraelu, mogao napasti i američke snage – argument koji je izazvao podignute obrve među pravnicima i dijelom Kongresa.
Dok cijena nafte raste, a javna potpora kopni, Bijela kuća traži izlaznu strategiju. Izrael, međutim, inzistira na produljenom pritisku kako bi, kako tvrde, onemogućio Iran da nastavi pomagati Hamas i druge saveznike u regiji.
Sve očitiji raskorak oko ciljeva i vremenskog okvira operacije mogao bi – po prvi put nakon desetljeća bliske suradnje – dovesti u pitanje čelično savezništvo Washingtona i Tel Aviva.
