Cijene nafte ponovno su preskočile 100 dolara za barel nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio privremeno ukidanje dijela naftnih sankcija „nekim državama”. Odluka je donesena poslije telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a obrazložena je potrebom da se ublaži nestašica izazvana američko-izraelskim ratom protiv Irana i blokadom tjesnaca Hormuz.
Trump je novinarima na Floridi poručio: „Imamo sankcije nad nekim državama. Te ćemo sankcije ukinuti dok se tjesnac ne otvori.” Nije precizirao koje će zemlje biti izuzete, no diplomati upozoravaju da bi to moglo značiti dodatno popuštanje ograničenja na rusku naftu, što bi zakompliciralo zapadne napore da se Moskvu kazni zbog rata u Ukrajini. Kao dodatne mogućnosti za smirivanje tržišta spominju se puštanje barela iz strateških zaliha ili ograničavanje američkog izvoza.
Samo tjedan dana ranije Washington je Indiji odobrio privremenu dozvolu za kupnju određenih pošiljki ruske nafte kako bi nadomjestila gubitak bliskoistočnih izvora. Nakon što je Hormuz gotovo u potpunosti zatvoren za tankere, referentne cijene sirove nafte u ponedjeljak su nakratko probile razinu od 100 dolara, najvišu od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Pozitivan ton, briga za Europu Trump je razgovor s Putinom opisao kao „pozitivan” te dodao da su dotaknuli i „nikad završeni sukob u Ukrajini”. Kremlj je razgovor karakterizirao kao „otvoren i poslovan”, a trajao je oko sat vremena.
Putin je ponovno ponudio Europi rusku naftu i plin, upozorivši da bi proizvodnja koja ovisi o prolasku kroz Hormuz mogla u potpunosti stati. Istaknuo je da skok cijena vjerojatno neće potrajati, ali je domaće tvrtke pozvao da iskoriste trenutnu potražnju.
Ukrajina štiti američke baze, traži nove pregovore Usred eskalacije na Bliskom istoku, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkrio je da je prošli tjedan poslao presretačke dronove i njihove posade kako bi pomogao u obrani američkih baza u Jordanu. Prema njegovim riječima, Kijev je zaprimio ukupno 11 zahtjeva za pomoć od država susjednih Iranu, europskih saveznika i samih SAD-a, a neki su već dobili „konkretne odluke i specifičnu potporu”.
Zelenski navodi da je Ukrajina spremna započeti nove, američki poduprte mirovne razgovore s Rusijom „u bilo kojem trenutku”, no Washington je zatražio odgodu sljedećeg sastanka jer je pažnja preusmjerena na sukob s Iranom.
Napadi na Harkiv i Dnjipro Ruski dron pogodio je u ponedjeljak četvrt u blizini nebodera u Harkivu i ranio šestero ljudi, među kojima i malo dijete, priopćio je gradonačelnik Ihor Terehov. U odvojenom napadu topničko granatiranje Dnjipra ozlijedilo je sedam civila, izvijestio je regionalni guverner Oleksandr Ganža.
Kulturne i pravne fronte • Kijev je organizatore Venecijanskog bijenala pozvao da preispitaju dopuštenje Rusiji za sudjelovanje, upozoravajući da prestižna izložba ne smije postati „pozornica za pranje ratnih zločina”. Talijansko ministarstvo kulture također se usprotivilo odluci.
• Oligarh Roman Abramovič pojačao je spor s britanskom vladom oko 2,5 milijardi funti od prodaje nogometnog kluba Chelsea. London želi da novac bude strogo namijenjen Ukrajini, dok Abramovič traži veću fleksibilnost pri raspodjeli sredstava koja su zamrznuta zbog sankcija iz 2022.
