Pad isporuka nafte iz Perzijskog zaljeva nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca i iranskih napada na energetsku infrastrukturu gurnuo je Brent iznad 80 dolara po barelu, najviše od srpnja 2024. godine. Analitičari procjenjuju da je oko petina svjetske proizvodnje i četvrtina pomorske trgovine trenutačno blokirana, što otvara neočekivani prozor Moskvi da popuni prazninu.
• Kina i Indija, najveći uvoznici bliskoistočne nafte, već traže alternativne dobavne pravce. Peking bi se mogao još snažnije okrenuti ruskim barelima, dok bi New Delhi, koji je nedavno pod američkim pritiskom smanjio kupnju iz Rusije, mogao tražiti više fleksibilnosti od Washingtona i vratiti se povoljnijim ruskim pošiljkama.
• Rusija je mjesecima bila prisiljena nuditi drastične popuste jer su se trgovci bojali sankcija, a tankeri su ostajali usidreni zbog manjka kupaca. „Dio te nafte koja je stajala na tankerima sada će sigurno pronaći kupce”, kaže energetski stručnjak Sergej Vakulenko.
• Plin bi mogao postati drugi adut: prekid katarskog LNG-a otvorio bi rupe koje bi ruski izvoznici djelomično mogli popuniti, iako je preusmjeravanje plina sporije od nafte. Dionice Gazproma i Novateka već su skočile na Moskovskoj burzi.
• Ukrajina strahuje da bi skuplja energija i mogući nedostatak zapadnih protuzračnih sustava – koje bi SAD i regionalni saveznici mogli zadržati za vlastitu obranu – dodatno otežali obranu od ruske agresije. Volodimir Zelenskij upozorava da su isporuke projektila Patriot već kasnile nakon prošloljetnog iranskog napada na Izrael.
• U Europskoj uniji ponovno tinja rasprava o potpunoj zabrani ruskog plina. Norveški ministar energetike Terje Aasland priznao je da bi događaji „posljednja tri ili četiri dana” mogli pogurati Uniju prema preispitivanju dosadašnjeg plana postupnog ukidanja ruskih fosilnih goriva.
• U Moskvi vlada oprezni optimizam. Kremlju prijeti gubitak iranskog partnera, ali svako novo poskupljenje nafte puni državnu blagajnu koja je prošle godine, zbog nižih cijena i sankcija, pala na najnižu razinu u pet godina. Propagandist Vladimir Solovjov otvoreno se raduje: „Ako Trump udari po iranskim naftnim poljima, mi ćemo biti jedni od rijetkih preostalih proizvođača.”
Što dulje potraje poremećaj u Zaljevu, to će Rusija lakše pregovarati o višim cijenama i osigurati svježi novac za rat u Ukrajini. Ako se sukob brzo smiri, učinak bi mogao ostati tek kratkotrajan skok cijena. No zasad Kremlj zadovoljno promatra kako brojka na naftnim burzama raste, a ruski dužnosnici na društvenim mrežama već priželjkuju „100+ dolara po barelu”.
