Hrvatsko gospodarstvo i 2025. bilježi nastavak rasta, a službene tablice pokazuju rekordno nisku nezaposlenost. Usprkos tome, građani na dnevnoj razini osjećaju pritisak visokih cijena, a prvi signali usporavanja sugeriraju da procvatu možda nedostaje čvrst temelj.
• Gospodarski paradoks – Bruto domaći proizvod nastavlja rasti, dok se produktivnost postupno poboljšava. – Nezaposlenost više nije tema političkih rasprava, no sve je glasnije pitanje tko zapravo popunjava nova radna mjesta.
• Potrošačka košarica postaje lakša – Inflacija i dalje potkopava kućne budžete; građani pri svakom odlasku u trgovinu svjedoče smanjenoj kupovnoj moći.
• Radna mjesta i struktura zaposlenosti – Dok službeni podaci bilježe zapošljavanje, otvara se dvojba rastu li plaće brzinom kojom rastu cijene. – Nesrazmjer se dodatno produbljuje s povećanim uvozom radne snage na slabije plaćene pozicije.
• Tehnološki iskorak ostaje upitan – Usporeno tehnološko napredovanje industrije budi sumnje hoće li gospodarstvo održati konkurentnost u razdoblju mogućeg globalnog hlađenja.
• Politička kulisa – Hrvatska privodi kraju zahtjevni proces pristupanja OECD-u, što vlasti ističu kao jamstvo stabilnosti. – Iza institucionalnog mira povremeno izbija političko pregrijavanje koje završava „neugodnim manifestacijama”, podsjećajući da formalni napredak ne guši sve napetosti.
Zaključno, 2025. je obilježena raskorakom između brojki koje sugeriraju uspjeh i svakodnevice koja kod mnogih izaziva skepsu. Politički i gospodarski čelnici suočeni su s izazovom da statistička postignuća pretvore u opipljiv osjećaj sigurnosti i boljitka za šire stanovništvo.