Zagreb – Izvješća premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća otvorila su u Saboru niz međusobnih optužbi i zahtjeva za jasniju vanjsku politiku prema Gazi, Ukrajini i zapadnom Balkanu.
Oporbeni zastupnik Ivan Račan upozorio je na, kako je rekao, „opasan presedan” dvostrukih kriterija Europske unije i Hrvatske: „Ne možemo jednim aršinom jasno osuditi rusku agresiju u Ukrajini, a drugim rezati kada je riječ o stradanjima civila u Palestini.” Račan smatra i da paralelno djelovanje predsjednika Republike i Vlade stvara pukotine u hrvatskoj diplomaciji.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman uzvratio je da Hrvatska nije propustila šansu na zapadnom Balkanu te da ju se upravo zbog postignutih ciljeva smatra čimbenikom stabilnosti. Na kritike o Gazi odgovorio je: „Naša politika prema Izraelu i Gazi bila je principijelna i vjerodostojna”, naglasivši kako Zagreb podupire pritisak da se što prije postigne primirje i omogući humanitarna pomoć.
Klub zastupnika Možemo! predložio je zaključak o priznavanju Palestine i zabrani izvoza oružja Izraelu. Jelena Miloš pozvala je kolege da „učine sve kako bi se zaustavilo ubijanje civila i djece u Gazi”.
U raspravi o proširenju Unije, Anka Mrak Taritaš ocijenila je da proces integracije zapadnog Balkana mora biti dovršen prije otvaranja novih pregovaračkih poglavlja: „Sve drugo je opasno i za EU i za regiju.”
Predstavnici nacionalnih manjina podsjetili su na druga žarišta. Armin Hodžić upozorio je na „kontinuirane pokušaje destabilizacije BiH iz Republike Srpske” i politiku Milorada Dodika, dok je Milorad Pupovac istaknuo neujednačen pristup međunarodne zajednice: „Kada je riječ o Ukrajini, gotovo svi u EU djeluju jedinstveno, a kad je riječ o Gazi, situacija je bitno drugačija.”
Nezavisni zastupnik Nino Raspudić fokusirao se na europske trendove: najavio je „golema izdvajanja za obranu” i upozorio na „krajnji pomak prema protumigrantskoj politici i kraj klimatske religije”, aludirajući na promjene u pristupu EU prema zelenim politikama.
Godišnja rasprava, iako formalno posvećena premijerovim izvješćima, pretvorila se tako u širu polemiku o smjeru hrvatske i europske vanjske politike – od fronta u Ukrajini, preko ratom pogođene Gaze, do neriješenih napetosti na zapadnom Balkanu. Zastupnici su raspravu završili bez zajedničkog zaključka, ali s porukom da će se o svim prijedlozima – uključujući priznavanje Palestine – glasati u idućim danima.
