Bruxelles – Dvije suprotstavljene vizije budućnosti europske energetike sudarile su se ovoga tjedna u Bruxellesu. Dok je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila o europskom „trenutku neovisnosti”, dan poslije se u glavnom gradu EU-a pojavio Chris Wright, bivši direktor fracking kompanije i posebni izaslanik američke administracije zadužen za energiju, s jasnom porukom: pravila treba prilagoditi ako Europa želi američki plin.
„Ako želite dopremati američki prirodni plin u Europsku uniju, morate promijeniti regulatorni okvir”, rekao je Wright u petak pred publikom sastavljenom od povjerenika, novinara, analitičara i – kako su primijetili promatrači – vidno zadovoljnih predstavnika naftne i plinske industrije. Naveo je kako sadašnji EU-ovi zakoni o lancima opskrbe (CSDDD), izvještavanju o održivosti (CSRD) te najavljeni propisi o metanu „šalju poruku da ovdje ne treba poslovati”.
Prema sporazumu sklopljenom prošle godine, Unija se obvezala do 2028. kupiti oko 750 milijardi dolara vrijednosti američkih energenata. Wright, međutim, poručuje da će ovisnost o američkim isporukama trajati „dugoročno”, a ne samo do isteka tog ugovora. Istodobno je pozvao EU da u roku od šest do dvanaest mjeseci u potpunosti prekine uvoz ruskih fosilnih goriva i nadoknadi ga američkim isporukama.
Poruka iz Washingtona stiže i s više razine: predsjednik SAD-a zatražio je od članica NATO-a da „PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE” te najavio mogućnost carina od 50 do 100 % na kinesku robu, kako bi dodatno pritisnuo Moskvu.
Reakcije u Bruxellesu bile su podijeljene. Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen kratko je uzvratio da EU „neće mijenjati svoje ambicije”, a von der Leyen je ponovno potvrdila cilj klimatske neutralnosti. No na istom događaju, François-Régis Mouton, čelnik briselskog ureda svjetskog lobija za naftu i plin IOGP, zahvalio je američkom gostu na „dašku svježeg zraka”. EU-ova pravila o metanu nazvao je „neprovedivima, neučinkovitima i neproporcionalnima”, dodajući da Komisija „ne želi slušati”.
Wright mu je na to odgovorio kako se „ti zakoni moraju popraviti” – izravna poruka institucijama EU-a da revidiraju regulativu ako žele zadržati američke investicije.
Sukob dviju retorika – jedne koja zagovara stroge okolišne ciljeve i druge koja naglašava sigurnost opskrbe te poslovne interese – pokazuje koliko je krhka europska strategija postizanja energetske neovisnosti. Bruxelles će u mjesecima koji slijede morati odlučiti hoće li ublažiti propise i prihvatiti veći američki utjecaj ili inzistirati na vlastitom zelenom kursu, riskirajući napetosti s ključnim dobavljačem.
