Ministarstvo kulture i medija uvrstilo je „Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola” u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, prepoznavši ga kao nematerijalno dobro od posebne društvene i identitetske vrijednosti.
Stoljetna tradicija Rafioli – hrskavi, polumjesečasti jastučići punjeni slatkim nadjevom – prema talijanskim povjesničarima potječu s kraja srednjega vijeka, dok se prvi zapisani recepti pojavljuju u 15. i 16. stoljeću. Slične slastice krasile su stolove diljem Sredozemlja, od Sicilije do Veneta, a na hrvatskoj obali postale su neizostavan dio svečanih jelovnika.
Živa i raznolika praksa Znanje o pripremi rafiola prenosilo se unutar obitelji i u javnoj sferi, pa su se razvile brojne varijante: tijesto i nadjevi razlikuju se od mjesta do mjesta, a slastica se peče, kuha ili prži. Upravo te mikrolokalne posebnosti sada su objedinjene pod zajedničkom zaštitom, uz mogućnost da svaka sredina istakne vlastitu verziju.
Trogirska inicijativa Ključnu ulogu u pokretanju zaštite odigralo je trogirsko Društvo Kameni cvit. U Trogiru rafijol ima snažnu simboličku vrijednost, a prenošenje recepata i tehnika smatra se važnim dijelom lokalnog identiteta. Zahvaljujući inicijativi društva, ali i podršci brojnih dionika, rafioli su sada priznati kao kulturno dobro cijelog jadranskog područja.
Popis nositelja
Status službenih nositelja dobili su:
• Samostan sv. Margarite, Pag
• Muzej Cetinske krajine, Sinj
• Folklorni ansambl Tempet
• Udruga „Porići 1680.”
• Matica umirovljenika, Makarska
• Benediktinski samostan sv. Nikole
• Osnovna škola Petar Berislavić
• Društvo Kameni cvit, Trogir
• Turističko-ugostiteljska škola, Šibenik
• Pučko otvoreno učilište, Imotski
Odlukom Ministarstva potvrđena je kulturno-turistička važnost ove slastice, a zajednicama duž obale pružen je dodatni poticaj da nastave čuvati, ali i promovirati svoje mirisne polumjeseca.