Ruski predsjednik Vladimir Putin nakon vojnog napada na Ukrajinu 2022. okrenuo se novoj, jeftinijoj fronti – društvenim mrežama i dezinformacijama. Meta mu je 2024. postala Rumunjska, gdje je Kremlj prema navodima zapadnih obavještajnih službi uložio milijune dolara kako bi na predsjedničkim izborima pogurao Călina Georgescua, autokratski nastrojenog kandidata sklonog Moskvi.
• Georgescu je iz anonimnosti u samo dva tjedna skočio na 21 % glasova zahvaljujući masovnoj kampanji na TikToku, Telegramu i X-u. Kandidat je tvrdio da nije primio ni potrošio novac, što je, prema rumunjskom zakonu, nemoguće.
• U prvoj izbornoj rundi ustavni sud utvrdio je „ozbiljna kršenja izbornog zakona i strani utjecaj” te poništio rezultat. Ponovljeno glasanje pretvorilo se u referendum o usmjerenju zemlje: izlaznost je skočila s prosječnih 51 % na gotovo 65 %.
• Rumunji su s 54 prema 46 % izabrali pro-NATO kandidata Nicusora Dana, čime su, kako piše skupina od sedam bivših američkih veleposlanika u otvorenom pismu, „još jednom potvrdili uspon iz ruskog diktata u slobodu i integraciju s Europom i SAD-om”.
• Isto pismo je upozorilo: „Pod Putinom je Rusija ponovno u pohodu… Rumunji se suočavaju s jasnim povijesnim izborom: dominacija Rusije ili vlastita budućnost uz Ameriku u NATO-u.”
• Nakon pobjede Dana, američki predsjednik Donald Trump poručio je da će „ojačati naše veze s Rumunjskom, poduprijeti vojno partnerstvo te promicati i štititi američke gospodarske i sigurnosne interese u inozemstvu”.
Iako je „tweetska” invazija propala, autor teksta upozorava da je riječ o širem hibridnom ratu. Putinovi saveznici istodobno nastoje utjecati na izbore u Moldaviji, Estoniji, Gruziji, Nizozemskoj i Češkoj. U Moskvi su se ove godine na skupu Future 2050 okupili kontroverzni influenceri poput Jacksona Hinklea i Alexa Jonesa, te kremaljski ideolozi Aleksandar Dugin i Dmitrij Medvedev.
Rumunjski slučaj, zaključuje autor, pokazuje da je „najbolja obrana od propagande istina – i hrabrost da se ona izgovori”.