PULA – Dok je 2019. godine kroz pulsku zračnu luku prošlo 780 tisuća putnika, prošla je sezona završila s tek 509 tisuća. Na taj je pad u Saboru nedavno upozorio saborski zastupnik i porečki gradonačelnik Loris Peršurić, poručivši da je „važno raditi na povećanju broja letova, modernizaciji i proširenju kapaciteta” kako bi Istra ponovno bila bolje povezana s Europom i svijetom.
Strelovit start šezdesetih
• 24. lipnja 1967. pulski je aerodrom, preuređen iz nekadašnje vojne piste, otvoren za civilni promet. Do kraja te godine evidentirano je svega 82 zrakoplova i 1.319 putnika jer je otvorenje zakasnilo za ljetne redove letenja.
• Već 1971. kroz Valtursko polje prošlo je 263.683 putnika, čime je Pula skočila na četvrto mjesto u Hrvatskoj i peto u tadašnjoj Jugoslaviji, odmah iza Beograda, Dubrovnika, Zagreba i Splita.
• Kapaciteti su se širili gotovo iz sezone u sezonu: pista produljena na 2.950 metara, dograđena pristanišna zgrada, podignut kontrolni toranj i uveden catering koji je sredinom sedamdesetih dnevno pripremao do 2.000 obroka.
• Do 1972. promet je narastao na 2.076 zrakoplova i 269.012 putnika, a prognoze stručnjaka najavljivale su čak 1,5 milijuna putnika do sredine osamdesetih.
Turistička lokomotiva sjevernog Jadrana
Oko 90 % prometa od samih je početaka bilo povezano s turizmom. Letovi su dovodili goste ponajprije iz Velike Britanije, Zapadne Njemačke, Nizozemske i skandinavskih zemalja, dok su domaći prijevoznici JAT, Inex-Adria i Aviogenex parirali nizu tada vodećih čarter-operatera poput Courtlinea ili Condora. Hotelske kuće Plava Laguna, Istraturist, Riviera i druge oslanjale su se na taj zračni most, a Pula je prema prihodu po putniku bila druga najuspješnija u zemlji, odmah iza Dubrovnika.
Od rekordnih osamdesetih do ratnog sloma
Do 1990. pulska je luka, uz novu zgradu površine 8.000 m² i stajanku za deset zrakoplova, dosegla 670 tisuća putnika – tada najviše u svojoj povijesti. Rat 1991. gotovo je potpuno prekinuo promet; tek 2001. putnici su ponovno premašili granicu od 100 tisuća, ali s drukčijom strukturom – prevladavali su gosti iz Rusije i drugih istočnoeuropskih zemalja.
Današnji izazovi
Pulska zračna luka danas posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću, 55 % u državnom, a 45 % u vlasništvu lokalnih zajednica. Zahvaljujući meteorološkim i tehničkim uvjetima često služi kao alternativna pista za zračne luke u Sloveniji, Italiji i Austriji, no vlastite brojke stagniraju.
Peršurić zato traži državnu potporu za:
- proširenje terminala i stajanke,
- privlačenje novih linija tijekom cijele godine,
- jače povezivanje Istre s ključnim europskim čvorištima.
„Tako možemo našim građanima omogućiti brža putovanja i produžiti turističku sezonu”, poručio je zastupnik.
Hoće li se Pula ponovno približiti izvornim planovima od milijun putnika godišnje, ovisit će o investicijama u infrastrukturu, ali i o uspješnosti ponovnog pozicioniranja Istre na mapi europskih aviokompanija.