U Komunalnoj palači u Puli predstavljen je pionirski model zadružnog stanovanja kojim gradska uprava želi ublažiti stambenu krizu i ponuditi dugoročno pristupačne najamnine.
Gradonačelnik Peđa Grbin objasnio da zemljište ostaje gradsko vlasništvo, dok će zgrada pripasti zadruzi koju čine sami stanari. „To su stanovi namijenjeni ljudima koji će tamo doista stanovati i imati prijavljeno prebivalište”, naglasio je i dodao da jedinice nije dopušteno iznajmljivati ni preprodavati.
Grbin je podsjetio na bečko iskustvo gdje zadružni najam stoji 7,5 eura po kvadratu, za razliku od 17 do 18 eura u privatnom najmu. „Cilj zadružnog stanovanja nije vlasništvo, nego pristupačnost. Želimo omogućiti ljudima krov nad glavom po povoljnijim uvjetima od tržišnih”, poručio je.
Detalji pilot-zgrade
• Lokacija: Mutilska ulica, parcela od 3 000 m²
• Kapacitet: 32 stana (ukupno 1 760 m²)
• Zajednički prostori: 170 m² (kuhinja, dnevni boravak, radionice, dvorana)
• Gradnja: drvo i konoplja, visoka energetska učinkovitost
• Obnovljivi izvori: solarna elektrana snage 80 kW
Arhitekt Ivan Vadanjel istaknuo da zajednički prostori jačaju socijalnu koheziju te najavio upotrebu prirodnih materijala kako bi se smanjio ugljični otisak zgrade.
Kako će se financirati
Financijski model izložio je Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje. Nositelj kredita bit će zadruga, čime se otvara mogućnost sudjelovanja i građanima bez klasične kreditne sposobnosti. Europska investicijska banka, preko HABOR-a, nudi linije koje mogu otpustiti do 50 % glavnice, što projekt čini znatno povoljnijim. „Naš cilj je da trošak stanovanja ne prelazi 30 posto prihoda kućanstva”, rekao je Jeras, prisjetivši se vlastitog iskustva u nizozemskoj zadruzi gdje je najamnina pala s 850 na 370 eura mjesečno uz veći stambeni prostor.
Što slijedi
Nakon javne prezentacije i radionica, zainteresirani će se građani moći prijaviti za sudjelovanje. Grad već priprema dodatne lokacije ako se pilot pokaže uspješnim, a ambicija je model proširiti na cijeli grad – pa i šire.
Ako sve bude teklo prema planu, prva zadružna stambena zgrada u Hrvatskoj mogla bi otvoriti vrata novim stanarima već za dvije do tri godine, postavljajući presedan u rješavanju stambenog pitanja na nacionalnoj razini.
