Sve češće razgovaramo o mentalnom zdravlju, no pojam anksioznosti pritom se često koristi olako – svaku nelagodu ili strah brže-bolje svrstamo u poremećaj. U emisiji HRT-a „Glas mladih” na to su upozorile psihologinja iz Udruge Pragma Mirjana Soljačić i HRT-ova novinarka te psihologinja Antonia Ćosić.
Soljačić je objasnila da je tjeskoba prirodan, korisni tjelesni odgovor na prijetnju, ali da generalizirani anksiozni poremećaj nastupa tek nakon najmanje šest mjeseci trajnih simptoma poput nemira, razdražljivosti, teškoća s koncentracijom, disanjem i snom. „Zbog toga dolazi do problema u funkcioniranju”, naglasila je.
Gošće ističu kako je nužno djecu od malih nogu učiti razlikovati emocije kako se svako neugodno stanje ne bi proglašavalo poremećajem. Unatoč tome, 10 do 20 % mladih ipak pokazuje ozbiljne probleme mentalnog zdravlja, a anksioznost je najčešći.
Ćosić upozorava da su društvene mreže dvosjekli mač: „Nitko nije toliko lijep ni zanimljiv kao na objavama. Kad stalno to gledaš, zapitaš se što nije u redu sa mnom.” Uz digitalni pritisak, Soljačić navodi obiteljska i osobna očekivanja te stalni dotok negativnih vijesti – od klimatskih kriza do ratova – kao okidače za ranjive pojedince.
U takvom okruženju važno je graditi kvalitetne odnose i – ako zatreba – potražiti stručnu pomoć bez srama. Ćosić podsjeća da postoji jedna vrsta „dobrog, ispravnog slušanja” i čak devet pogrešnih: „Ako već odvojite vrijeme za prijatelja, pitajte ga kako je i poslušajte što govori.”