Porast govora mržnje, prijetnji i uznemiravanja natjerao je sve veći broj žena u Švedskoj da napuste politiku ili da se autocenzuriraju, upozorava državna Agencija za ravnopravnost spolova. Stručnjaci i političarke tvrde da je riječ o izravnoj prijetnji demokraciji, čiji je temelj ravnopravno sudjelovanje građana u javnom životu.
Bivša čelnica Centre partija Anna-Karin Hatt u listopadu je podnijela ostavku nakon samo pet mjeseci na funkciji, objasnivši da „stalno mora gledati preko ramena” i da se ne osjeća sigurno ni u vlastitom domu. Njezina odluka stigla je tri godine nakon ubojstva Ing-Marie Wieselgren i otkrivanja zavjere za atentat na tadašnju predsjednicu stranke Annie Lööf na festivalu demokracije na Gotlandu.
Podaci Nacionalnog vijeća za prevenciju kriminaliteta iz ankete o sigurnosti političara za 2025. godinu pokazuju razmjere problema:
- 26,3 % izabranih dužnosnica prijavilo je prijetnje i uznemiravanje zbog svog položaja, u usporedbi s 23,6 % muškaraca;
- osjećaj izloženosti prijetnjama navelo je 32,7 % političarki i 24 % političara;
- među osobama stranog podrijetla taj je udio 31,5 %, dok je kod onih švedskog podrijetla 24,1 %.
Najčešća posljedica je ograničavanje aktivnosti na društvenim mrežama, a slijedi povlačenje ili šutnja o rizičnim temama. Line Säll iz Agencije za ravnopravnost ističe da mnoge, osobito mlađe žene osjećaju „ogromnu ranjivost”, što utječe na njihov rad i svakodnevni život te „predstavlja vrlo veliku prijetnju demokraciji”.
Istraživačica s Uppsalskog sveučilišta Sandra Håkansson upozorava da političarke zbog pritiska izbjegavaju komentirati teme poput migracijske politike, čime se javna rasprava sužava: „Nasilje postavlja granice javne debate.”
Problem pogoršava švedski sustav transparentnosti koji građanima omogućuje jednostavan pristup osobnim podacima – što su, prema upozorenjima stručnjakinja, kriminalne skupine već iskoristile za napade na domove dužnosnika.
Bivša zastupnica Amineh Kakabaveh, koja je zbog prijetnji svojedobno imala policijsku zaštitu, ističe da su društvene mreže i „grublja, neprijateljska” politička klima ključni krivci. Kao žena stranog podrijetla suočava se, kaže, s višeslojnom mržnjom: rasističkim napadima, prijetnjama islamista i pritiscima stranih država.
Ministrica za ravnopravnost spolova Nina Larsson poručuje da „kada se žene uplaše i povuku, štetu trpe i demokracija i slobodna rasprava”. Naglašava potrebu za „kulturološkim zaokretom” u digitalnom ponašanju i većom odgovornošću društvenih mreža, uz dodatne vladine mjere za zaštitu izabranih dužnosnika, posebice žena.