Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u Strasbourgu da bi Unija mogla posegnuti za subvencijama ili izravnim ograničenjem cijene prirodnog plina kako bi obuzdala eksploziju troškova električne energije.
„Deset dana rata europske je porezne obveznike već stajalo dodatnih 3 milijarde eura za uvoz fosilnih goriva”, kazala je Von der Leyen eurozastupnicima, ističući da se cijena plina u Europi od izbijanja sukoba podigla više od 50 %, dok je nafta povremeno prelazila 100 dolara po barelu.
Ključni prometni pravac – Hormuški tjesnac, kojim inače prolazi petina svjetskog ukapljenog plina i četvrtina nafte – ostaje zatvoren, pa su tržišta pod pritiskom. U tom kontekstu čelnici država članica 19. i 20. ožujka trebali su raspravljati o dugoročnoj konkurentnosti, no dnevni red sada zaokuplja nova energetska kriza.
Pojedine članice, među njima Hrvatska i Mađarska, već su zamrznule maloprodajne cijene goriva. Bruxelles, pak, razmatra širi paket mjera: šire korištenje dugoročnih ugovora o otkupu struje (Power Purchase Agreements), modele „ugovora za razliku”, ciljane državne potpore te – kao najdirektniji potez – subvencioniranje ili ograničavanje veleprodajne cijene plina koji u mnogim trenucima određuje konačnu cijenu kilovatsata.
Skokovi se već osjete: potrošnja struje u 19 sati u Njemačkoj danas je otprilike dvostruko skuplja nego prije izbijanja sukoba, pokazuju javno dostupni energetski podaci. U Španjolskoj je, nakon što su u siječnju izdašni vjetar i sunce gotovo sveli prosječnu cijenu na nulu, veleprodajna tarifa ovoga tjedna preskočila 130 eura po megavatsatu.
Unatoč pritisku nekih vlada da se dubinski promijeni način formiranja cijene električne energije – ideja koja je kružila još 2022. – velike reforme tržišta zasad ne dolaze u obzir. „Postoji opća potpora sadašnjem sustavu”, priznala je Von der Leyen, signalizirajući da će Bruxelles kratkoročno posegnuti za bržim, ciljanim mjerama umjesto sveobuhvatnog preuređenja pravila.