U Ženevi se danas nastavlja druga runda mirovnih pregovora između ukrajinskih i ruskih izaslanika, uz posredovanje Sjedinjenih Država, koje najavljuju „značajan pomak” – iako ga na terenu zasad malo tko vidi.
Američki izaslanik Steve Witkoff na platformi X poručio je kako je predsjednik Donald Trump „uspješno doveo obje strane za isti stol”, dodajući da su se delegacije obvezale izvijestiti svoje čelnike i nastaviti raditi na sporazumu. Detalja nije naveo.
Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će razgovori trajati i danas. Nakon prvog, šest sati dugog i „vrlo napetog” susreta, rekao je da je o rezultatima već izvijestio europske partnere – Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Italiju i Švicarsku – te uskladio daljnje korake.
S ruske strane ponovno pregovara nacionalistički političar i bivši ministar kulture Vladimir Medinski. Kremlj je ipak poručio da od prvog dana ne treba očekivati „velike vijesti”.
Zelenskij: Bez teritorijalnih ustupaka
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u večernjem obraćanju kazao je da je spreman „brzo doći do časnog sporazuma”, ali sumnja u rusku ozbiljnost dok Moskva nastavlja raketirati ukrajinske gradove. „Što oni zapravo žele?”, upitao je, tvrdeći da Rusija i dalje preferira projektile pred „stvarnom diplomacijom”.
Kijev odbija ruski zahtjev za potpunom kontrolom Donjecke oblasti i ne pristaje na trajne teritorijalne ustupke bez čvrstih sigurnosnih jamstava. Zelenskij je u nedavnom intervjuu poručio kako nije pravedno da se od Ukrajine traži da sama „preda pobjedu” Kremlju.
No pritisak se pojačava i iz Washingtona. Trump je početkom tjedna izjavio da Ukrajina „mora što prije sjesti za stol” i sklopiti dogovor.
Raketni i dronovski udari uoči pregovora
Samo nekoliko sati prije ženevskih razgovora ukrajinske su vlasti izvijestile da je Rusija lansirala 29 krstarećih projektila i gotovo 400 dronova, pri čemu su poginule četiri osobe, a deseci tisuća ostali bez struje na jugu zemlje. Glavni stožer naknadno je dodao da su tijekom dana ispaljena još 28 projektila i 109 vođenih zračnih bombi.
Kremlj uzvraća optužbama kako je Ukrajina iste noći poslala više od 150 dronova prema južnim regijama i Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Stanje na bojišnici i u ruskom gospodarstvu
Rusija trenutačno kontrolira oko petinu ukrajinskog teritorija i nastoji proširiti nadzor nad cijelom Donjeckom oblasti, prijeteći da će je osvojiti silom ako pregovori propadnu. Unatoč sporom, ali stalnom napredovanju na bojišnici, Moskva se suočava s rastućim gospodarskim tegobama: rast je gotovo stao, a proračunski manjak buja dok prihodi od sankcionirane nafte tonu na najnižu razinu u posljednjih pet godina.
Ključna pitanja – budući status okupiranih područja, sigurnosna jamstva i obnova – ostaju otvorena. Dok rakete i dronovi ne utihnu, malo tko vjeruje da će ženevski stol donijeti brzi prekid najkrvavijeg sukoba u Europi od Drugoga svjetskog rata.
