Na Međunarodni dan tolerancije pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da se u Hrvatskoj pojačavaju "česti izljevi nasilja i netrpeljivosti" te da takav trend može normalizirati mržnju i diskriminaciju. Naglasila je kako je odgovornost prvo na državi – policiji, državnom odvjetništvu, sudovima i obrazovnom sustavu – ali i na svima koji imaju društveni utjecaj, od vjerskih vođa do sportaša.
„Mogu rasplamsati stereotipe i predrasude, a to vodi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje“, istaknula je, dodavši da tolerancija ne znači pasivno podnošenje, nego aktivno prihvaćanje različitosti.
Šimonović Einwalter podsjetila je da Ustav Hrvatsku definira kao zemlju slobode, jednakosti i socijalne pravde, ali te se vrijednosti, upozorila je, prečesto gube u obrazovnom sustavu i javnim politikama. Pozvala je građane da kritički provjeravaju informacije, reagiraju na govor mržnje i zajedno rade na jačanju zajednice.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević posebno je zabrinuta porastom nasilja među mladima. Tijekom 2024. zaprimljeno je 210 prijava nasilja u školama – čak 44 % više nego godinu ranije – te dodatne prijave fizičkog nasilja u domovima socijalne skrbi i drugim institucijama. Uz fizičko, sve češće se isprepliću verbalno, seksualno i virtualno nasilje.
Kako bi se trend zaustavio, pravobraniteljica za djecu predlaže izradu individualnih planova podrške i za žrtve i za počinitelje, jačanje roditeljskih kompetencija te sustavno poučavanje djece o ljudskim pravima i zabrani govora mržnje. Posebno ističe potrebu za novim Akcijskim planom za prevenciju nasilja u školama, formiranje stručnih timova te jedinstveni sustav evidentiranja nasilja.
Vladin ured za ljudska prava navodi da se Hrvatska, zahvaljujući zajamčenoj razini prava nacionalnih manjina, “izdvaja kao primjer dobre prakse” te najavljuje daljnje aktivnosti na izgradnji uključivog društva.
Obje pravobraniteljice poručuju da tolerancija počinje od svakog pojedinca: od odgovornog komentiranja na društvenim mrežama do aktivnog suprotstavljanja govoru mržnje na ulici. „Svatko ima pravo na slobodu izražavanja, ali ona prestaje tamo gdje počinje govor mržnje“, zaključuje Šimonović Einwalter.