Nafta je „blagoslov i prokletstvo suvremene civilizacije”, podsjeća dr. sc. Igor Dekanić, umirovljeni profesor s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu.
• Ključnu ulogu nafta je počela igrati u prvoj polovini 20. stoljeća, paralelno s razvojem prometa i oružja. „Posjedovanje i raspoloživost nafte bili su presudni za pobjedu u svjetskim ratovima, osobito u Drugom svjetskom ratu”, kaže Dekanić.
• U drugoj polovini stoljeća ekspanzija prometa, kemijske industrije, urbanizacije i centralnog grijanja učvrstila je strateški značaj nafte – kako u energetici, tako i u politici. Cijena takve ovisnosti danas se mjeri negativnim učincima na klimu i okoliš.
• Nafta je pratila i niz „velikih naftnih kriza”, a Dekanić u svojoj knjizi Nafta, blagoslov ili prokletstvo (2007.) zaključuje: „Nafta je mnogima donijela preporod, ali je isto tako mnogima donijela velike brige, siromaštvo i probleme.”
• Za istinsko shvaćanje opasnih klimatskih promjena, upozorava, vjerojatno će biti potrebna „katastrofa širih razmjera”.
Put prema održivosti Dekanić smatra da bi se praktična provedba Pariškog sporazuma – uključujući uspostavu međunarodne banke za ulaganja u energetsku tranziciju – mogla ubrzati tek nakon smirivanja sadašnjih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku te popuštanja drugih geopolitičkih napetosti.
Bez globalnog primirja, poručuje, teško je očekivati dovoljno snažan i koordiniran zaokret od fosilnih goriva prema čistim izvorima energije.