Europska unija raspolaže novim protumjerama za slučaj trgovinskog zastrašivanja, no kritičari tvrde da Bruxelles oklijeva upravo onda kada je oružje najpotrebnije.
• Što je instrument protiv prisile? – Riječ je o mehanizmu koji omogućuje Europskoj komisiji da, uz potporu većine država članica, uvede protumjere protiv zemlje koja gospodarskim ili političkim pritiscima pokušava natjerati EU na promjenu politike. Opcije uključuju carine, zabranu ulaganja, suspenziju prava intelektualnog vlasništva pa čak i privremeno isključenje spornih roba i usluga s jedinstvenog tržišta. U Bruxellesu ga neslužbeno zovu „trgovačka bazuka”.
• Zašto se sada spominje? – Bivši američki predsjednik Donald Trump krajem ljeta zaprijetio je novim, „razornim” carinama ako Europa počne primjenjivati vlastite digitalne propise na američke tehnološke divove. Samo nekoliko tjedana prije toga EU je s Washingtonom potpisala sporazum koji je zacementirao 15-postotnu carinu na europski izvoz u SAD, a zauzvrat nije dobila vidljive ustupke. Istim je dogovorom Bruxelles pristao na dodatne investicije u američku energetiku i obrambenu industriju u vrijednosti većoj od bilijun dolara.
• Kritike zbog nečinjenja – Šest tjedana nakon Trumpove prijetnje Europska komisija još nije aktivirala instrument protiv prisile. Umjesto toga izrečena je kazna Googleu, teška manje od jedan posto godišnjeg prihoda tvrtke, zbog zloporabe dominantnog položaja na tržištu internetskog oglašavanja. Protivnicima takve politike to je tek simboličan potez koji neće zaustaviti, kako kažu, „sustavno potkopavanje europske suverenosti” od strane Silicijske doline.
• Podjele unutar Unije – Nekoliko zemalja, među kojima se spominju Irska i Italija, javno se zalaže za blaži odgovor kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sa SAD-om. Drugi pozivaju na odlučnu primjenu „bazuke” i na strože provođenje novih digitalnih pravila, uključujući privremenu obustavu algoritama koji korisnicima preporučuju sadržaj bez njihova izričitog zahtjeva.
• Što traže zagovornici oštrijeg kursa? – Hitno aktiviranje instrumenta protiv prisile. – Sankcije američkim tehnološkim tvrtkama koje se ne pridržavaju europskih zakona. – Postupno zamjenjivanje stranih digitalnih platformi domaćim rješenjima u idućih deset godina.
• Šira slika – Promatrači u Kanadi, Južnoj Koreji i Japanu prate ishod sukoba, pitajući se može li EU zadržati reputaciju zadnjeg bastiona liberalnog multilateralizma. Zagovornici tvrde da bi kapitulacija pred pritiscima otvorila vrata autoritarnim tendencijama i dugoročno oslabila demokratske institucije, dok bi čvrst odgovor, kako poručuju, „poslao poruku da Europa nije ničiji vazal”.
Hoće li Bruxelles posegnuti za „trgovačkom bazukom” ili nastaviti strategiju malih koraka, ključno je pitanje koje će, smatraju analitičari, odrediti budući odnos snaga između EU-a i američke tehnološke sile.
