Potpredsjednica Tajvana Bi-Khim Hsiao dočekana je ovacijama na skupu međunarodnih zastupnika održanom u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu, gdje je pozvala Uniju da produbi gospodarske i obrambene veze s njezinim otokom te zajednički odgovori na pritiske Narodne Republike Kine.
„Mir u Tajvanskom tjesnacu ključan je za globalnu stabilnost i kontinuitet gospodarstva, a međunarodno protivljenje jednostranom mijenjanju statusa quo silom ne može se dovoljno naglasiti”, poručila je Hsiao u prepunoj dvorani tijekom konferencije posvećene politici prema Kini. Uz poziv na zaštitu demokracije, naglasila je kako Tajvan i Europa već dijele vrijednosti i trgovinske veze, „ali ih treba pretvoriti u pouzdane lance opskrbe i zajednički razvoj umjetne inteligencije”.
Kineska misija pri EU-u reagirala je oštro, optuživši Parlament da dopušta „separatističke aktivnosti“ te najavila službeni prosvjed Bruxellesu. Peking i dalje tvrdi da je neovisnost Tajvana „slijepa ulica“ i redovito demonstrira vojnu moć u okolnim vodama.
Hsiao je europske zastupnike podsjetila na serije kibernetičkih napada i sabotaže podmorskih internetskih kabela koje službeni Taipei pripisuje Pekingu. Povezala je to s hibridnim napadima na europske zemlje nakon ruske agresije na Ukrajinu: „Europa je obranila slobodu pod vatrom, a Tajvan izgradio demokraciju pod pritiskom.”
Razlog za dodatno zbližavanje vidi i u kineskim ograničenjima izvoza rijetkih zemnih metala, što je ove godine uzdrmalo europsku industriju. „Vrijeme je da zajednički stvorimo tehnološki ekosustav utemeljen na povjerenju, transparentnosti i demokratskim vrijednostima, kakav već imamo u proizvodnji poluvodiča”, naglasila je.
Skup u Bruxellesu organizirao je Interparlamentarni savez za Kinu, mreža stotina zastupnika koji traže usklađeniji globalni odgovor na kineske izazove. Sudjelovalo je oko 50 parlamentaraca iz dvadesetak država, među njima Njemačke i Španjolske. Posjet je održan pod visokim stupnjem tajnosti nakon što su češke vlasti u ožujku otkrile navodni plan kineskih agenata da automobilom udare Hsiao tijekom njezina boravka u Pragu.
Europska unija, kao i većina država, formalno slijedi politiku „jedne Kine“ i nema službene diplomatske odnose s Tajvanom, no istodobno odbacuje uporabu sile protiv otoka. Stručnjaci sve glasnije upozoravaju da bi oružani sukob u Tajvanskom tjesnacu imao daleko teže posljedice za Europu nego rat u Ukrajini, ponajprije zbog tajvanske dominacije u globalnim lancima poluvodiča.
Paralelno s diplomatskim lobiranjem, tajvanski predsjednik Lai Ching-te najavio je ubrzano postavljanje protuzračne kupole „T-dome“ i povećanje vojnog proračuna na 5 % BDP-a do 2030. Kako je zaključila potpredsjednica Hsiao, „demokracije, koliko god udaljene, nikada nisu same”.