Broj novodijagnosticiranih infekcija HIV-om u Hrvatskoj 2025. godine skočio je na 99, gotovo dvostruko više nego lani, pokazuju najnoviji podaci Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljeni uoči Svjetskog dana AIDS-a. Unatoč rastu, stopa od oko 2,3 oboljela na 100.000 stanovnika i dalje svrstava zemlju među države s niskom učestalošću virusa.
Od početka praćenja epidemije prije 40 godina zabilježeno je oko 2.300 slučajeva infekcije, 675 oboljelih od AIDS-a i 284 smrtna ishoda. U prvih jedanaest mjeseci ove godine u sustavu skrbi nalazilo se 1.619 osoba, a čak 99 % redovito je uzimalo antiretrovirusnu terapiju.
Ključni problem ostaje kasno otkrivanje: „oko 60 posto infekcija i dalje se dijagnosticira u poodmakloj fazi, često tek kad je bolest već prešla u AIDS”, upozorava psiholog Udruge HUHIV Davor Dubravić. Upravo zato udruga proširuje programe savjetovanja, grupne podrške i anonimnog testiranja u zagrebačkom CheckPointu i Centru za zdravlje mladih, naglašavajući važnost ranog testiranja i smanjenja rizičnih ponašanja.
Infekcija se i dalje dominantno prenosi spolnim putem, a najveći udio novooboljelih čine muškarci. Dijelu ovih slučajeva pridonose osobe koje su svoj HIV status znale prije dolaska u Hrvatsku, što se poklapa s trendovima unutar Europske unije.
Liječenje u Hrvatskoj postiže vrlo dobre rezultate: redovita terapija najčešće dovodi virus na nemjerljivu razinu, pa ga pacijent više ne može prenijeti partnerima. Od 2018. dostupna je i profilaksa prije izlaganja (PrEP), koja dodatno smanjuje rizik kod osoba pod većim rizikom zaraze.
Stručnjaci ipak upozoravaju da uz HIV rastu i druge spolno prenosive infekcije – od klamidije i gonoreje do sifilisa i hepatitisa C – koje često prolaze bez simptoma i ostaju neprepoznate. Redovito testiranje zato postaje presudno, tim više što Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti procjenjuje da je u 2024. čak 54 % HIV dijagnoza u EU postavljeno prekasno za optimalan početak liječenja.
Na globalnoj razini, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 2024. s virusom živjelo 40,8 milijuna ljudi, da je zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija te 630.000 smrtnih slučajeva, što dodatno oslikava nužnost rane detekcije i dostupne terapije u borbi protiv epidemije.